Gotovo svakodnevno se suočavamo s bahatim ponašanjem u prometu. Nedavno smo na društvenim mrežama mogli vidjeti da se čak jedan osamnaestogodišnjak "provozao" Knez Mihailovom ulicom (jednoj od glavnih ulica, op.a) u Beogradu, oko 4h ujutro, koja je pješačka zona. Policija je privodila i vozače koji su vozili suprotnim smjerom, čak i na autocesti. Što je uzrok takvom ponašanju u prometu, kakvu poruku šalju? Kako da reagiramo u takvim situacijama?
Određivanje nedvosmislenih karakteristika osobnosti vozača koji su skloni rizičnoj vožnji nije jednostavan zadatak, kaže za portal N1 Srbija Jelena Milošević, psihologinja i psihoterapeutkinja s iskustvom u radu s vozačima.
„Jedna ista karakteristika osobnosti ne mora kod svakog vozača dovesti do istog ponašanja u vožnji. Stvar dodatno komplicira i to što pored osobina ličnosti na ponašanje utječe i konkretna situacija u kojoj se netko našao. Dugo su pojedinačne osobine ispitivane kao uzroci rizičnog ponašanja u vožnji, što je legitimno, ali nije dovoljno za razumijevanje ovog složenog ponašanja“, objašnjava Milošević.
Od početka 21. stoljeća se ispitivanju povezanosti osobina ličnosti i sklonosti prema rizičnoj vožnji pristupa multidimenzionalno, što znači da se sagledava više osobina, a ne samo jedna.
„Glavni rezultat je da će rizičnoj vožnji biti skloniji ljudi kod kojih postoji stalna težnja da se traga za uzbuđenjem, onda osobina nazvana „odsustvo normi“ koja znači da osoba vjeruje da su društveno nedozvoljena ponašanja potrebna da se postigne određeni cilj, također bijes u vožnji, nizak altruizam i loša procjena rizičnih situacija. Iz svoje svakodnevne prakse bih se složila s navedenim nalazima i podvukla bih sklonost prema antisocijalnom ponašanju kao nešto što je zajedničko za sve navedeno“, kaže psihologinja.
Ona dodaje da se opisanim ponašanjem često šalje poruka da ova osoba ima pravo na poseban tretman u odnosu na druge ljude, odnosno da za nju ne vrijede pravila kao za ostale kao i da su njen život i dobrobit važniji od života drugih.
Međutim, ovim rizičnim ponašanjem oni pokazuju da ne vrednuju ni vlastiti život.
Kakav utjecaj na početnike u vožnji imaju nervozni vozači?
„U velikim gradovima diljem svijeta problem predstavljaju prometne gužve. Veliki broj vozila, prije svega, usložnjava i umnožava signale koje mozak vozača prima iz svoje okoline. Tako dolazi do senzornog preopterećenja, odnosno mozak biva zatrpan različitim signalima. Po prirodi svog funkcioniranja, on treba odrediti prioritete i reagirati na ispravan način ili izaći iz te situacije. A često prilikom velikih gužvi ne može ni jedno ni drugo“, objašnjava Milošević.
Ona napominje da vozač ostaje u situaciji koja je frustrirajuća i to povećava njegovu iritabilnost. Ona može biti dodatno pogoršana trenutnim stanjem organizma (bolest, neispavanost, utjecaj različitih supstanci…), nekom stresnom životnom situacijom koja je aktualna, osobinama ličnosti (npr. niska tolerancija na frustracije, empatija…), kao i općim stavovima vezanim za vožnju i kulturu ponašanja u društvenim situacijama.
„Ovisno o osobnosti vozača početnika, kao i njegovih prijašnjih iskustava u prometnim situacijama, ovisit će i način na koji doživljava neadekvatno ponašanje drugih sudionika u prometu“, smatra psihologinja.
Suzdržati se od ulaska u raspravu, etiketiranja nečije osobnosti
Kad je u pitanju netolerancija u prometu, Milošević je mišljenja da bi se trebalo suzdržati od ulaska u raspravu s drugim sudionicima u prometu i samostalnog rješavanja te situacije.
„Često smo svjedoci toga da ove rasprave mogu završiti i fizičkim obračunima. I ako situacija ne eskalira na taj način, vjerojatno nećete postići ono što je suština, a to je da vas ta osoba uvaži kao ravnopravnog sudionika u prometu“, kaže ona.
Ako je potrebno odreagirati i zaštititi se, način na koji se nekome obraćate je također važan, smatra psihologinja i dodaje da ukoliko koristite uvrede u obliku etiketiranja nečije osobnosti, velika je vjerojatnost da će se sukob dalje raspiriti. Svakako, ukoliko je situacija opasna, najbolje je kontaktirati policiju.
Treba imati na umu da postoje situacije koje su izvan granica naše moći i koje će se razviti nepovoljno po nas čak i ako sve napravimo po pravilima.
Građanin kao pojedinac može imati utjecaja na svoje ponašanje i poštovanje prometnih pravila, ali ne i na to kada ih drugi krše. Za rješavanje ovog pitanja postoje nadležne ustanove.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!