Krajem siječnja ove godine javni je dug dosegnu 291,1 milijardu kuna, što je 11 milijardi kuna ili 3,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Unutarnji dug opće države povećan je za 5,2 posto, a inozemni za 2 posto, a u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) očekuju da će se ove godine, s obzirom na planirano smanjenje razine proračunskog manjka, smanjiti i razina javnog duga u odnosu na BDP.
PROČITAJTE JOŠ
“Tijekom siječnja ove godine iznos javnog duga je povećan za 1,5 milijardi kuna, i to uglavnom zaduživanjem na domaćem tržištu, dok je istodobno razina inozemnog duga smanjena za 0,6 milijardi kuna”, poručuje Zvonimir Savić, direktor Sektora za financisjke institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.
Glavninu toga duga, kako navodi, generira središnja država radi financiranja proračunskog manjka, tim više što je dug lokalne države i dug fondova socijalne sigurnosti istodobno smanjen.
“S obzirom na planirano smanjenje razine proračunskog manjka, očekujemo da će se ove godine smanjiti i razina javnoga duga u odnosu na BDP”, istaknuo je Savić.
Prema instrumentima zaduživanja, na domaćem su tržištu najviše porasle obveze po dugoročnim vrijednosnim papirima, za 1,2 milijarde kuna, zatim dug po kratkoročnim vrijednosnim papirima, za 0,8 milijardi kuna, te kreditni dug, za 0,2 milijarde kuna.
Na inozemnom su tržištu blago povećane kreditne i kratkoročne obveze, a znatnije, za 0,8 milijardi kuna, su smanjene obveze po obveznicama, navode iz HGK.
Napominju i kako podaci o kretanju javnoga duga za samo jedan mjesec ove godine ne daju dovoljno informacija o realnim tendencijama zbog, po pojedinim godinama, različite dinamike zaduživanja i plaćanja dospjelih obveza.
U protekle je dvije godine u siječnju zabilježen pad razine javnoga duga jer su se za namirenje obveza koristila sredstva prikupljena predfinanciranjem iz konca prethodne godine.
Bez obzira na to, tendencije kretanja javnoga duga i dalje ostaju jednake – glavninu duga generira središnja država radi financiranja visokoga proračunskog manjka (njen je dug na godišnjoj razini povećan za 11 milijardi kuna), dok je istodobno zabilježeno smanjenje duga lokalne države (za 384,3 milijuna kuna) i duga fondova socijalne sigurnosti (za 1,6 milijuna kuna).
Iz HGK ističu kako Programom konvergencije za razdoblje 2016. – 2019. Vlada namjerava obuzdati neodrživo visok rast javnoga duga te već od ove godine započeti proces smanjenja njegova udjela u BDP-u.
Tako bi udio javnog duga u BDP-u ove godine pao na 85,9 posto BDP-a zahvaljujući nižem proračunskom manjku, višem gospodarskom rastu te prihodima od privatizacije državne imovine i smanjenju ukupnog stanja depozita.
U idućim bi se godinama, uz blagi nominalni rast javnoga duga, nastavilo smanjivanje njegova udjela u BDP-u na 84,7 posto u 2017. godini, 82,8 posto u 2018. te na 80 postou 2019. godini.
“Riječ je o ohrabrujućim prognozama, čije bi ostvarivanje imalo znatne pozitivne učinke te omogućilo poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje, a time i smanjenje troškova financiranja”, kažu u HGK.
No, napominju i kako je ovako sniženi udjel javnog duga u BDP-u koji se planira za ovu godinu i dalje vrlo visok, odnosno viši nego ga planiranju ostale nama slične tranzicijske zemlje (Bugarska 31,7 posto, Rumunjska 39 posto, Češka 41,1 posto, Poljska 52 posto, Mađarska 75,1 posto, Slovenija 79,9 posto), pri čemu bi samo devet zemalja EU imalo taj omjer viši od Hrvatske.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
