Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) pripremili su drugi ovogodišnji broj publikacije RBAnalize, pod naslovom „Godina rastućih očekivanja“.
Nesigurnosti oko formiranja Vlade tijekom prvog tromjesečja nije ugrozilo oporavak započet u 2015. godini. Štoviše izgledan je nastavak pozitivnih, ali i dalje skromnih trendova, s poraslim očekivanjima potrošačkog i poslovnog optimizma. Rast se uglavnom temelji na domaćoj potražnji, dok visoka ovisnost o uvozu umanjuje pozitivne učinke inozemne potražnje. Navedeno naglašava potrebu za povećanjem udjela robe više dodane vrijednosti (veće kvalitete) koja je ujedno manje osjetljiva na troškove (osobito rada), ali i povećanje kvalitete turističke usluge te povezivanje iste s domaćom proizvodnjom, smatraju analitičari RBA.
PROČITAJTE JOŠ
Sve navedeno moguće je jedino kroz olakšavanje poslovanja, provođenje strukturnih mjera te kvalitetniju preraspodjelu proračunskih izdataka. Pozitivno djeluje i izostanak inflacije koji zbog specifičnih okolnosti stvara učinak sličan poreznom rasterećenju budući da povećava realni raspoloživi dohodak, ali ne odgađa potrošnju koja je ionako još uvijek dominantno umjerena na osnovne životne potrebe. Iako su kratkoročni izgledi gospodarskog rasta poboljšani, a vanjska ranjivost smanjena zbog pozitivnog salda u razmjeni s inozems
tvom, strukturne slabosti ostaju prisutne. Kao i prethodnih godina, strukturne slabosti kao i nužne mjere za njihovo ublažavanje i suzbijanje, bivaju adresirane i jasno definirane u novom Nacionalnom programu reformi od kojeg se očekuje dosljedna i odlučna provedba. Potonje je ujedno ključ za povećanje potencijalne stope rasta i povratak ka investicijskom rejtingu države.
Stoga uz fiskalnu politiku, fokus ostaje prvenstveno na strukturnim politikama. Prve naznake uspješnosti trebali bi vidjeti u sljedećem proračunskom ciklusu za 2017. godinu, koji započinje srpanjskom izradom trogodišnjih smjernica ekonomske i fiskalne politike koje bi se dijelom trebale vidjeti na kvalitativnoj strukturi rashoda državnog proračuna za narednu godinu.
Pozitivno iznenađenje koje je donijelo posljednje Izvješće o prekomjernom deficitu, odnosno bitno smanjene deficita konsolidirane opće države (na 3,2% BDP-a) uz ostvarenje primarnog suficita te razmjeno skroman i ispodočekivani rast javnog duga, potvrđuje da je i uz minimalne napore prilagodbu fiskalne politike moguće napraviti. No za održivi rast i povećanje općeg blagostanja bit će potrebno značajno više.
