Vladama prilikom izrade proračuna, ulagačima kod donošenja odluke o kupnji obveznica određene države ili rejting agencijama pri procjeni kreditnog rejtinga, ekonomske prognoze su jedan od ključnih pokazatelja za donošenje odluke, no analiza Hrvatske gospodarske komore pokazuje da su te prognoze, u slučaju Hrvatske, često nekonzistentne i uglavnom z
U publikaciji “Prognoze hrvatskog gospodarskog rasta” Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK analizirao je prognoze za 2015. godinu nekoliko međunarodnih i domaćih institucija te utvrdio da su u odnosu na ostvarenje prognoze uglavnom znatno podcjenjivale stopu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini, koja je iznosila 1,6 posto.
Tako je Europska komisija, čija Glavna uprava za ekonomska i financijska pitanja svoje prognoze objavljuje tri puta godišnje (tzv. zimske, proljetne i jesenske prognoze), procjenjivala da će hrvatsko gospodarstvo rasti po stopama u rasponu od 0,2 (prognoze iz listopada 2014. i siječnja 2015.) do 1,8 posto (u siječnju 2016.).
Dakle, prognoze EK za 2015. kretale su se u rasponu od čak 1,6 postotnih bodova, a razlike su se, navode iz HGK, primarno temeljile u velikim razlikama procjena rasta investicija i ukupne domaće potrošnje.
MMF i EIZ konzervativniji, čak i Vlada podcijenila rast
Bitno manja razlika, od 0,6 postotnih bodova, uočava se kod prognoza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji svoje prognoze objavljuje dvaput godišnje, u travnju i listopadu u svojoj publikaciji World Economic Outlook.
MMF-ove su se prognoze, naime, kretale od 0,4 posto (u travnju 2014.) do 1 posto (listopad 2015.), dakle u rasponu od 0,6 postotnih bodova te su i one najoptimističnije bile 0,6 postotnih bodova ispod konačnog ostvarenja u 2015. godini.
Još konzervativniji u svojim prognozama bio je zagrebački Ekonomski institut (EIZ), koji svoje kratkoročne prognoze objavljuje četiri puta godišnje u publikaciji Croatian Economic Outlook Quarterly. Analitičari EIZ-a su tako u listopadu 2014. te u siječnju i ožujku 2015. očekivali da će hrvatsko gospodarstvo praktički stagnirati, odnosno da će ostvariti rast od tek 0,2 posto. Najvišu prognozu stope rasta, od 1,5 posto, objavili su u prosincu 2015. godine, kada su, navode iz HGK, već bile poznate sve varijable za veći dio godine. No i ta najviša prognoza bila je za 0,1 postotni bod niža od ostvarenja, a razlika od najmanje do najviše stope koju je EIZ prognozirao za 2015. iznosi 1,3 postotna boda.
Rast BDP-a u 2015. godini podcijenila je i sama Vlada, koja je u studenom 2014. prijedlog proračuna za prošlu godinu temeljila na očekivanom rastu od 0,5 posto, da bi svoju prognozu u rujnu 2015. rebalansom proračuna povisila na 1,1 posto.
Prosjek prognoza za 2016. već sada podcjenjuje rast
Znatne razlike vidljive su i u prognozama za ovu godinu i kreću se od 1,3 posto, koliko je Klub glavnih ekonomista Hrvatske udruge banka prognozirao u travnju ove godine, do 2,7 posto koliko iznosi najnovija prognoza Addiko banke.
Tako prosječna prognoza kaže da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo rasti za 2 posto, dok zadnji dostupni podaci, za prva dva kvartala govore o rastu od 2,7 u prvom i 2,8 posto u drugom tromjesečju, dakle i prije početka glavne turističke sezone, koja je ove godine po svim pokazateljima rekordna.
Mnoge su institucije ipak u međuvremenu već korigirale svoje prognoze na gore. Primjerice, HNB je u prosincu prošle godine očekivao rast BDP-a u 2016. od 1,8 posto, u srpnju je svoju prognozu podigao na 2,3 posto, da bi sredinom listopada iz središnje banke objavili kako očekuju i višu stopu, no ne i koliko bi trebala iznositi. Addiko banka, koja je počela s najkonzervativnijom prognozom, od 1 posto, svoje je očekivanje podigla na 2 posto u srpnju, a onda na 2,7 posto u listopadu. Hrvatska Vlada je, pak, proračun za ovu godinu izradila očekujući stopu rasta od 2 posto, a ministar financija Zdravko Marić nekoliko je puta već ponovio da se sada očekuje da će taj rast ipak biti bliži stopi od 2,5 posto.
EBRD u 2016. očekuje rast od 1,6 posto, MMF od 1,9 posto, Svjetska banka od 2,4 posto, a u HGK očekuju da će ove godine Hrvatska ostvariti rast BDP-a od 2,2 posto. No, uzme li se u obzir analiza prognoza za 2015., vjerojatno je da se ostvarenje ipak barem blago nadmašiti aktualne prognoze
Daleko je to od potreba
Neovisno o tome hoće li BDP rasti po stopi od 1,3 ili 2,7 posto, koliki je raspon prognoza obuhvaćenih ovom analizom, iz HGK upozoravaju da su sve te stope još uvijek daleko ispod stopa koje bi kompenzirale izgubljeno u godinama recesije te pridonijele koheziji s ostatkom EU.
“Svi izvori procjenjuju rast u ovoj i sljedećoj godini u prosjeku oko 2 posto, što ostaje uglavnom ispod razine rasta članica EU sličnih gospodarskih značajki, a što znači zaostajanje u razvijenosti od prosječne razvijenosti ovih zemalja. Naime, Hrvatskoj, koja je tijekom krize izgubila 11 posto BDP-a, potrebne su više stope samo da bi kompenzirala zaostajanje za 2008. godinom, a koje usporedive zemlje nemaju”, zaključuju iz HGK.
