Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale, nakon što je američka središnja banka povećala kamatne stope i signalizirala da bi iduće godine mogla ubrzati tempo povećanja cijene novca
Dow Jones oslabio je 0,6 posto, na 19.792 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,81 posto, na 2.253 boda, a Nasdaq indeks 0,5 posto, na 5.436 bodova.
Nakon što su dan prije cijene dionica na Wall Streetu dosegnule najviše razine u povijesti, jučer su osjetno pale jer su odluke i procjene čelnika Feda, nakon dvodnevne sjednice, navele ulagače na oprez.
Cijene dionica nastavile su padati i u četvrtak na azijskim burzama, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta dosegnula najvišu razinu u gotovo 14 godina. Dok je Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u plusu 0,1 posto, a blago su porasle i cijene dionica u Južnoj Koreji, burzovni indeksi u Singapuru, Šangaju, Australiji i Hong Kongu pali su, pak, između 0,3 i 1,9 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 7,30 sati bio u minusu 1,2 posto.
Doduše, očekivalo se da će Fed povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, u raspon između 0,50 i 0,75 posto, no ulagače je zabrinula procjena dužnosnika središnje banke da bi u idućoj godini kamate mogle biti povećane u tri navrata, dok su dosad očekivali povećanje u dva navrata.
Tim tempom kamate bi se povećavale i u sljedeće dvije godine, da bi do kraja 2019. dosegnule razinu od 3 posto.
Analitičari smatraju da procjene o ubrzanju rasta kamata predstavljaju reakciju Feda na najavljene politike novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa o smanjenju poreza, povećanju fiskalne potrošnje i ulaganja u infrastrukturu, kao i labavljenju regulacija u pojedinim sektorima.
To bi, smatra se, trebalo ubrzati rast gospodarstva, ali i inflacije. U jučer objavljenim procjenama Fed očekuje da će se iduće godine rast gospodarstva ubrzati na 2,1 posto, dok je prije očekivao 2 posto, da će stopa nezaposlenosti skliznuti na 4,5 posto, blizu razine ‘pune zaposlenosti’, dok bi se inflacija mogla primaknuti ciljanoj razini od 2 posto.
Predsjednica Feda Janet Yellen kazala je na konferenciji za medije da je izbor Trumpa za predsjednika izazvao nesigurnost i naveo neke dužnosnike Feda na promjenu njihovih procjena u vezi fiskalne politike i kamatnih stopa.
“Svi u Fedu prepoznaju da je došlo do značajne nesigurnosti u vezi toga kako bi se ekonomske politike mogle promijeniti i kako bi to moglo utjecati na gospodarstvo”, kazala je Yellen.
Trumpove najavljene politike mogle bi ubrzati rast najvećeg svjetskog gospodarstva, no mogle bi dovesti i do njegovog pregrijavanja i rasta inflacije iznad očekivanja.
“Čini se da su izjave Janet Yellen smanjile špekulacije na tržištima da je spremna dopustiti takav razvoj situacije. A ako smatra da Fed nije voljan dopustiti pregrijavanje gospodarstva, tržište će reagirati”, kaže Brian Jacobsen, strateg u fondu Wells Fargo Funds Management.
“Procjene Feda o ubrzanju rasta kamata iznenadile su tržišta. S obzirom da su se prinosi na američke 10-godišnje obveznice probili iznad ključne razine od 2,5 posto, vjerojatno će se nastaviti prodaja obveznica”, kaže Hiroko Iwaki, strateg u tvrtki Mizuho Securities.
Od 8. studenoga, kada je Trump pobijedio u utrci za Bijelu kuću, cijene su dionica snažno skočile zahvaljujući najavljenim politikama novoizabranog predsjednika koje bi mogle potaknuti brži rast gospodarstva.
No, neki analitičari smatraju da se tržišta oslanjaju na uvjerenje da će se ostvariti najpovoljniji mogući scenarij, a to ih čini ranjivima.
Jučer su cijene dionica na Wall Streetu zabilježile najveći dnevni pad u posljednja dva mjeseca, dok su prinosi na kratkoročne američke obveznice dosegnuli najviše razine u pet godina. Cijena zlata pala je, pak, na najnižu razinu u 10 mjeseci, dok je dolar ojačao.
Osim zbog signala da bi Fed mogao ubrzati tempo povećanja kamata, burzovni su indeksi pali i zbog pada cijena nafte za gotovo 4 posto, što je izazvalo pad cijena dionica u energetskom sektoru.
Ulagače je zabrinulo i jačanje dolara nakon odluka Feda jer se dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jučer primaknuo najvišim razinama u gotovo 14 godina. A jačanje dolara smanjuje cjenovnu konkurentnost američkih izvoznih proizvoda na inozemnim tržištima.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti dosegnuo 117,86 jena, najvišu razinu u 10 mjeseci, dok je jučer u ovo doba iznosio 115,20 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula s 1,0630 dolara, koliko je iznosila jučer u ovo doba, na 1,0510 dolara. U jednom trenutku zaronila je na samo 1,0468 dolara, najnižu razinu u 21 mjesec.
A zbog jačanja dolara pod pritiskom su cijene nafte i drugih sirovina, čije se cijene izražavaju u američkoj valuti. Tako je cijena zlata u četvrtak ujutro skliznula na 1.135 dolara po unci, najnižu razinu u više od 10 mjeseci.
Cijena nafte na američkom tržištu pala je, pak, na 50,87 dolara po barelu, pa je sada oko 6,5 posto niža u odnosu na ponedjeljak, kada je dosegnula najvišu razinu u godinu i pol dana. Na londonskom je tržištu, pak, cijena barela skliznula na 53,87 dolara, pa je sada na tjednoj razini u minusu, unatoč snažnom rastu na početku tjedna.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,28 posto, na 6.949 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,35 posto, na 11.244 boda, a pariški CAC 0,72 posto, na 4.769 bodova.
