Najavljeno donošenje Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom je izazvao veliki interes i očekivanja javnosti, ali i prijepore između proizvođača i trgovaca.
Oprečna gledišta
I dok proizvođačke tvrtke, i njihove udruge zakon uglavnom pozdravljaju, trgovci upozoravaju da je u predloženom obliku nepotpun te da će dovesti do značajnih problema u njihovu poslovanju. U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) kažu da većina njihovih članica iz poljoprivredno-prehrambenog sektora podržava zakonsko uređenje ovoga područja te očekuju da će imati pravične učinke na tržište.
“Pojedini prehrambeni proizvodi uvezeni iz zemalja EU-a dolaze na hrvatsko tržište ispod 50 posto kalkulativne cijene domaćih proizvoda kao tržišni viškovi i s minimalnim maržama 10 do 20 posto pojavljuju se na trgovačkim policama s maloprodajnom cijenom koja je značajno niža od kalkulativne cijene domaćih proizvoda. Isto tako se javljaju problemi disproporcije maloprodajne cijene domaćih proizvođačkih brendova i privatnih robnih trgovačkih marki koja može dosegnuti i 60 posto. Na ovaj način zbog nepoštene trgovine propadaju hrvatski proizvođački brendovi, a samim time dolazi kroz dulji ili kraći period i do propadanja hrvatske proizvodnje”, kažu u HGK.
Dodaju da bi trebalo izraditi i standard zastupljenosti uvoznih prehrambenih proizvoda na policama trgovačkih lanaca, a koji ne bi smio biti veći od 30 posto ukupne ponude. No, već drugi HGK-ov sektor, onaj Udruženja trgovaca, ističe da nacrt prijedloga zakona nije koncepcijski dobro složen te neće proizvesti pozitivne učinke. Naprotiv, kažu, ako se u ovom obliku usvoji, mogao bi izazvati tržišnu entropiju i neravnopravni položaj trgovaca u odnosu na proizvođače, dobavljače i distributere. Štoviše, dodaju, predloženi zakon potaknuo bi dodatni uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te time negativno utjecao kako na domaće primarne proizvođače tako i na povećanje neravnoteže platne bilance Hrvatske.
Pitanje kompenzacija
Pojedinačno udruge i tvrtke također su na tragu dvaju sektora HGK. I dok Udruga OPG-ova Život smatra da bi udio domaćih proizvoda na policama trgovina trebao biti minimalno 60 posto, a trgovačkih robnih marki maksimalno 20 posto, u Sparu Hrvatska smatraju da zakon ne bi trebao zabranjivati nikakve stavke komercijalnog ugovora. Proizvođači se žale da u zakonu nema govora o nametnutim troškovima otkupa te da se ne zabranjuju kompenzacije, piše Poslovni.hr.
