Koliki je zapravo doprinos Agrokora hrvatskom BDP-u?

Ekonomija 03. tra 201713:06 > 13:08
Franjo Tot

Agrokor je prema zadnjem objavljenom godišnjem izvješću (2015.) ostvario ukupan konsolidirani prihod od 49,4 milijarde kuna. Od toga se oko 49 milijardi odnosi na prihode od prodaje roba i usluga. U prvih devet mjeseci prošle godine zabilježen je pad prihoda za 2,2% u odnosu na prvih devet mjeseci 2015.

Pravo pitanje glasi koliki je doprinos kompanije dodanoj vrijednosti odnosno BDP-u. Kod međunarodnih kompanija kao što je Agrokor treba voditi računa i o tome u kojoj se državi stvara dodana vrijednost.
Grubo procijenjena bruto dodana vrijednost kompanije kreće se oko 4%, ali nije sve dodana vrijednost koja se stvara u Hrvatskoj.  Izravni doprinos kompanije bruto dodanoj vrijednosti (BDV-u) sastoji se od zbira ukupnog troška rada s uključenim porezima i doprinosima (radnika i poslodavca), amortizacije koja uključuje i naknadu za koncesije te plaćenih naknada za angažman ostaloga kapitala, što uključuje kamate, premije osiguranja i bruto dobit, piše na blogu Arhivaanalitika

Udjel cijelog konsolidiranog koncerna bez uključenih novih investicija može se procijeniti na 3,3% BDP-a, a procjena s uključenim novim investicijama iznosi 3,8% BDP-a. Procjena za 2016. manja je nego za 2015. zbog očekivanog smanjenja bruto dobiti. Prema podatku iz Ankete o radnoj snazi (podatak za prosjek godine), ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj 2015. iznosio je 1,589 milijuna. Zaposlenost u Agrokoru u Hrvatskoj predstavlja približno 1,9% ukupnoga broja zaposlenih. U odnosu na službeni broj registriranih zaposlenih u prosincu iste godine (1,307 milijuna), Agrokorov hrvatski udjel iznosio je 2,3%.

Dionice nekih od najvažnijih proizvodnih kompanija iz sastava koncerna uvrštene su na burzi: Jamnica, Ledo, Zvijezda, Belje, Vupik i PIK Vinkovci. Grubo procijenjena bruto dodana vrijednost ovih kompanija na temelju financijskih izvješća za 2016. objavljenih na Zagrebačkoj burzi iznosi 2,1 milijardu kuna ili 0,7% bruto dodane vrijednosti hrvatskoga gospodarstva. Međutim, uvjerljivo najveća hrvatska kompanija u koncernu je Konzum. Na temelju javnih financijskih izvještaja za 2015. iz baze sudskog registra, može se grubo procijeniti bruto dodana vrijednost Konzuma u iznosu od 0,8% bruto dodane vrijednosti hrvatskog gospodarstva.

Agrokor je objavio da godišnje plaća oko 3 milijarde kuna poreza i doprinosa u Hrvatskoj, od čega najveći dio za PDV. Prema podacima za opću razinu države, godine 2015. uplaćeno je 123,8 milijardi kuna poreza i doprinosa. Agrokorovih 3 milijarde čini 2,4% toga iznosa. Ako je kompanija u priopćenju govorila o plaćanjima 2016., kada su prihodi države bili znatno veći nego 2015., udjel je mogao iznositi malo manje, oko 2,3%.

Lančane efekte za sada nije moguće procijeniti, ali valja podsjećati da Agrokor, kao i svaka druga tvrtka, u krajnjoj liniji postoji samo zbog kupaca. Kupci traže dobra zbog potrošnje ili investicija u materijalnu i nematerijalnu imovinu. Iz te perspektive, sam Agrokor nije bitan, kao niti jedna druga kompanija, bez obzira na veličinu. Ako kupac traži robu X i ne pronađe ju u Agrokoru odnosno Konzumu ili srodnom maloprodajnom lancu, netko drugi će ju ponuditi. To vrijedi za svaku robu na tržištu.

Ako je suditi prema profitabilnosti Jamnice, Leda i Zvijezde, njihovi su proizvodi vrlo traženi i vjerojatno bi drugi trgovac rado doveo tako tražene proizvode do kupaca i da nema Konzuma. Isto vrijedi za druge domaće proizvode dobavljača, ako se traže i dobro prodaju. Preslagivanje kanala distribucije i prodaje može izazvati određene troškove, no ako su ljudi spremni plaćati proizvod čija dodatna isporučena jedinica ne stvara dodatni prihod koji je manji od dodatnoga troška, vjerojatno će se uz razumnu cijenu naći netko spreman financirati tranziciju – restrukturiranje distribucijskog lanca. Zbog toga je spominjanje problema u opskrbi Jadrana u vrijeme turističke sezone promašeno. Tamo će potražnja biti ogromna i isplatit će se brzo reagirati ako negdje nešto zapne s isporukama roba ili usluga iz koncerna, stoji na blogu Arhivaanalitika.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.