Prosječni troškovi rada po satu u Europskoj uniji u 2016. godini, ne računajući zanimanja u poljoprivredi i javnoj administraciji, porasli su 1,6 posto u odnosu na godinu ranije, dok je taj porast u eurozoni iznosio 1,4 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

U EU prosječni troškovi rada su iznosili 25,4 eura, u odnosu na 25 eura u 2015. godini. Na području eurozone, pak, taj prosjek je iznosio 29,8 eura, naspram 29,4 eura u godini ranije, pokazuje izvješće Eurostata. objavljeno u četvrtak.

Međutim, kako napominju iz Eurostata, prosjek krije značajne razlike među pojedinim zemljama članicama. Pritom su najniži prosječni troškovi rada, od 4,4 eura, zabilježeni u Bugarskoj, dok u Rumunjskoj oni iznose 5,5 eura, Litvi 7,3, Latviji 7,5, Mađarskoj 8,3, a u Poljskoj 8,6 eura. 

S druge strane, najviši troškovi rada su zabilježeni u Danskoj, 42 eura, a slijede Švedska s 38 eura, Luksemburg s 36,6 te Francuska s 35,6 eura, stoji u izvješću.

Prosječni troškovi rada po satu u Hrvatskoj su u prošloj godini iznosili 10 eura, što predstavlja porast od 4,8 posto u odnosu na 2015. godinu, kada su iznosili 9,6 eura. Gledano u kunama, to je porast od 3,6 posto, sa 72,9 u 2015. na 75,6 kuna u 2016. godini.

Promatrano po sektorima, u industriji su troškovi rada po satu u EU u prosjeku iznosili 26,6 eura, odnosno 32,6 eura na području zajedničke europske valute.

U sektoru usluga, ti su troškovi u EU iznosili 25,8, a u eurozoni 28,7 eura. Građevinski sektor bilježi iznos od 23,3 eura, odnosno 26,1 u eurozoni, navodi se.  

U zanimanjima u sektorima, poput obrazovanja, umjetnosti, rekreacije, zdravstvene i socijalne skrbi, a ne računajući zanimanja u javnoj administraciji, prosječni troškovi rada po satu u EU su iznosili 26,6, a u eurozoni 29,7 eura. 

Troškovi rada uključuju plaću i doprinose na plaću, kao što su izdaci za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Udio tih izdataka u ukupnim troškovima rada na području EU u prosjeku je iznosio 23,9 posto, a u 19-članom gospodarstvu zajedničke valute 26 posto.

Među zemljama članicama, najniži udio doprinosa zabilježila je Malta, 6,6 posto, a najviši Francuska, 33,2 posto, ističu iz europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj udio izdataka za doprinose u ukupnim troškovima rada iznosio je 14,9 posto. 

Gledano u postotcima, najveći porast u troškovima rada po satu u području zajedničke valute zabilježen je u baltičkim zemljama: u Litvi 7,5 posto, Latviji 6,4 te Estoniji 5,6 posto. Jedina koja je zabilježila pad je Italija – za 0,8 posto.

Gledano za zemlje članice koje nisu u eurozoni, a izraženo u njihovim nacionalnim valutama, najveći porast troškova rada po satu od 12,7 posto je zabilježila Rumunjska. Slijedi Bugarska sa 7,8 posto. Najskromnije su pak porasli u Velikoj Britaniji, 1,5 posto, te Danskoj, 1,9 posto, navodi Eurostat.