U Hrvatskoj 200 tisuća građana ulaže u investicijske fondove. Zašto oni radije biraju fondove nego štednju u priči Mirele Bačić.
Svjetski dan investicijskih fondova prilika je da se građane educira o financijskim ulaganjima.
Danijel Miletić, stručnjak za investicijske fondove, objašnjava da je riječ o profesionalnom ulaganju i načelu da ne treba “sva jaja držati u istoj košari”.
“Važno je i to da su dostupni, vaš novac vam je dostupan već za sedam dana, a uz to se veže i likvidnost”, kaže Miletić.
Investicijski fondovi su u Hrvatskoj dostupni već dvadesetak godina i trenutno u njih ulaže 200 tisuća građana.
“Ulaganje u investicijske fondove moguće je već od sto kuna tako da se spušta ulazak na tržište kapitala na najšire skupine građana”, kaže Hrvoje Krstulović, iz Društva za upravljanje investicijskim fondovima.
Za buduće ulagače najvažnije je da strateški odrede svoj financijski cilj, ali i da dobro pročitaju sitna slova na dokumentu tzv. prospektu.
Različiti fondovi nose različite rizike
“Apsolutno je svejedno za one od sto kuna ili milijunske. Isti prospekt vrijedi za sve ulagače. Različiti fondovi imaju različite rizike i zato se razlikuju”, objašnjava Nikolina Lukačin, bankarska stručnjakina za investicijske fondove.
Na građanima je da, ovisno o cilju, odaberu vrstu investicijskog fonda; od osnovnog, obvezničkog, dioničkog, mješovitog tj. uravnoteženog ili posebnog. Naravno, svaki od njih ima posebnu skalu rizika, a za to je važno da korisnici budu financijski pismeni.
A mešetarenje bankara ovdje više nije dopušteno jer, tvrde stručnjaci, Hrvatska je preuzela kompletnu EU pravnu regulativu te građane štite četiri posebna zakona.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
