Sporazum o europskom porezu na financijske transakcije na dohvat je ruke, izjavio je koordinator zakonodavne inicijative Hans Joerg Schelling, ističući da prijedlog ima kvalificiranu podršku skupine zemalja Europske unije.
Njemačka i Francuska predložile su 2012. godine da se na razini Europske unije uvede porez na kupoprodaju dionica i financijskih izvedenica među financijskim kompanijama kako bi se zakočile prenapuhane transakcije u financijskom sektoru koje su mnogi smatrali glavnim uzrokom globalne financijske krize.
VEZANE VIJESTI
Prema prvobitnoj je zamisli porez trebao biti uveden u svih 28 zemalja Europske unije ali je broj zemalja koje ga podržavaju pao na 10. Tako danas uvođenje tog poreza razmatraju Njemačka, Francuska, Italija, Austrija, Belgija, Grčka, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska.
Da bi se procedura nastavila, prijedlog mora podržavati najmanje devet zemalja EU.
“Procedura se nastavlja u osnovi zahvaljujući obećanju dvije od tri zemlje, uključujući Slovačku, Sloveniju i Belgiju, da će u njoj sudjelovati”. kazao je u nedjelju u razgovoru za austrijski državni radio ORF austrijski ministar financija i koordinator inicijative.
Pojedine zemlje već su uvele taj porez.
Novi francuski ministar financija Bruno Le Maire tražio je dodatno vrijeme da ga razmotri, napomenuo je Schelling, podsjećajući da je Francuska dosada aktivno podupirala tu inicijativu.
U sljedećoj fazi zakonodavnog postupka Europska komisija mora iznijeti prijedlog regulative. Nakon toga na potezu su ministri EU, koji odlučuju odlučiti kada će porez stupiti na snagu, podsjeća austrijski ministar.
Njegov optimistični istup u suprotnosti je s prošlotjednom izjavom njemačkog ministra financija Wolfganga Schaelublea da u doglednoj budućnosti ne očekuje značajne pomake u pitanju oporezivanja financijskih transakcija.
Schelling je pak prošlog tjedna izjavio da bi se prihod od poreza na financijske transakcije mogao sliti u europski proračun, što bi značilo manje doprinose za zemlje članice.
Aktualni proračun EU težak je oko 1.000 milijardi eura a obuhvaća razdoblje od 2014. do 2020. godine. U EU su spremni razmotriti i alternativne izvore proračunskih prihoda, posebno s obzirom na očekivano istupanje Velike Britanije iz članstva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
