U Novom danu situaciju u posrnuloj najvećoj hrvatskoj kompaniji komentirao je Goranko Fižulić.
Kako ocjenjujete dosadašnji rad izvanredne uprave u Agrokoru?
Meni se sve manje sviđa način kako rade Ramljak i privremena uprava, to sve daleko više sliči na politiku nego na upravljanje koncernom koji je u stečaju ili predstačajnom stanju.
VEZANE VIJESTI
Danas je Ramljak u BiH, što znači njegova izjava prije puta da je u toj zemlji žarište krize?
Ramljak nije dužan objašnjavati kakvo je stanje u BiH, ali mi svi znamo da je Agrokor u Bosni u prošloj godini napravio gubitak od 42 milijuna KM, i znamo da je taj gubitak veći nego je kapital Konzuma u toj zemlji. Po zakonskim propisima u toj zemlji Konzum bi trebao otići u stečaj. Isto tako, nije moguće potraživanja kroz imovinu pretvoriti u kapital i da se na taj način izvrši dokapitalizacija, to je protivno propisima sarajevskog kantona. Mislim da se ovdje radi o tome kako da Konzum postane Mercator i da dalje može poslovati. To je političko nadmudrivanje, a sve manje upravljanje jednom kompanijom.
Slovenija za sada nije izarazila želju da preuzeme Mercator ili dio Mercatora, može li se to ipak dogoditi?
Dio politike se tome protivi, ako se vratimo u 2014., tada ćemo vidjeti da je samo Agrokor bio zainteresiran za Mercator. Sumnjam da će ga netko htjeti kupiti, ali moguće da netko ipak hoće i da će kalkulirati o rastu cijena dionica u budućnosti.
Razlika između Mercatora i Konzuma je što Marcator još uvijek vlasnik dijela svojih nekretnina, iako su one su založene za kreditne obveze.
Prodaje se imovina – jahte, helikopteri i druge pokretnine, što je pozadina toga?
Skretanje pažnje javnosti s bitnih problema. Bavimo se s minornim stvarima koliko će se dobiti od jahte ili helikoptera i koliko će to pomoći Agrokoru, a ne gleda se ono važno je li moguća nagodba nakon roll up modela. Dok u njega ne uđe Sbernak i VTB bank, možemo reći da nagodbe neće biti i da je proces završiti neuspješno.
Njih se ne tretira kao svaki drugi financijski subjekt. Ideja je da Sberbank i VTB bank odustanu od naplate jamstava i da se namire od imovine u Srbiji, Sloveniji i BiH, a to ne stoji jer od toga mogu dobiti 400-500 milijuna eura maksimalno, a što znači da bi se trebali odreći djela tražbina. Imovina u Hrvatskoj je znatno veća. Ne vjerujem da su dvije ruske banke spremene prihvatiti takve ponude jamstva i da se namiruju iz imovine u Srbiji BiH i Sloveniji.
Kolike su zapravo tražbine, koliki je ukupan iznos?
Radi se oko 9.500 predmeta, treba neko vrijeme da se to provjeri i utvrdi točan iznos. Konačan iznos ćemo vjerojatno znati tek u rujnu.
Zašto su rezvizori odustali od objave izvješća o poslovanju kompanije?
Bilo bi logično da su sačekali utvrđivanje točnih izvješta o tražbinama, jer ako na kraju budu prikazane drugačije tražbine – onda bi to značilo da ni revizija nije točna.
Zna se da je razlika između dugova i onog što je prikazano u knjigama 2 milijarde kuna. Znali se gdje je nestao taj novac?
Mislim da nije nestao nikakav novac već da u zadnjih 2-3 mjeseca možemo isčitati trend sotonizacije Ivice Todorića i njegove obitelji, a amnestira se sve ostale, ne samo menadžment i direktore već i sve druge koji su bili involvirani u taj cijeli poroces, i vjerovnike i dobavljače koji su takav model primijenjivali i dobro od toga zarađivali. To smo gledali i kod Sanadera, a sada gledamo kod Todorića. U ono doba samo Sanader bio krivac, a sada je samo kriv Todorić, čak ni njegovi najbliži direktori i menadžeri nisu za sve znali. Isti ti direktori otvaraju SuperKonzum na Braču.
Hoće li biti otkaza u Konzumu i što je s prostorima u kojima se nalaze prodavaonice?
Od 700 Konzumovih trgovina u njegovom vlasništvu je samo njih 100-njak, a ostalo iznajmljeni. Jednostavno najmodavci te ugovore ne mogu raskinuti. Konzum je zbog svoje pozicije plaćao izrazito visoke najamnine. Konzum neće preživjeti u obliku u kojem je sada, on ima najma i po cijeni za 25 eura po kvadratu.
Kakva je pozadina interesa američkih fondova koji su ušli u vjerovničko vijeće? Vi ste o tome pisali u jednoj svojoj analizi.
Nisam ja o tome pisao,Thomas Wagner, suosnivač američkog fonda Knighthead Capital Managment, koji je vlasnik Agrokorovih obveznica, u intervjuu za Večernji list kazao je: “mi smo uložili novac tek nakon sastanaka i razgovora s Ramljakom, njegovim timom i ključnim ljudima iz Valde”. Dovoljno je pogledati tijek razgovora – privremena uprava je došla 10. travnja a već je 13. travnja Wagner predložen za članstvo u vjerovničkom vijeću, ne čini mi se da je Knighead Capital Managment u ta tri dana mogao steći toliko dionica. Ili je Wagner nešto krivo kazao ili je očito on razgovarao i prije nego je privremena uprava stupila u Agrokor. Ovdje se radi o previše politike i PR-a sa svih strana, a premalo o vođenju kompanije koja je u stečaju ili predstečajnom stanju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
