Iako je HDZ početkom prošle godine najavio da s njemačkim stručnjacima razrađuje program kojim će zemlju izvući iz gospodarsko-socijalne krize, za sada se malo zna o njemu. No kakva je to poruka domaćim ekonomistima?
Pobjednička najava novoizabrane hrvatske predsjednice, HDZ-ove Kolinde Grabar-Kitarović, kako će Hrvatska postati vodeća ekonomija Europske unije, dodatno je potaknula radoznalost u vezi tog dokumenta koji HDZ-ovci izrađuju uz pomoć ekonomista CDU-a (Kršćansko-demokratske unije) i Ifo instituta, a s kojim se tek tu i tamo u medijima pohvali šef stranke Tomislav Karamarko. No, ekonomisti upozoravaju da situacija nije jednostavna te da ne treba očekivati preslikavanje njemačkog gospodarskog modela u hrvatske okvire.
“Nama ne treba uvoz strane pameti”
Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ljubo Jurčić, nekadašnji gospodarski strateg SDP-a, u razgovoru za Deutsche Welle tvrdi da u pravilu Hrvatskoj nije potreban uvoz strane pameti. “Budući da se politika od samog osamostaljenja Hrvatske odlučila za liberalni pristup u kojem će tržište sve rješavati, bez institucija i znanosti, došlo je do prekida te veze. To je razlog zašto je hrvatska ekonomska znanost, da tako kažem, uvenula, umrla i nestala. Mi koji pričamo, pričamo o teoretskom pristupu na temelju malog broja podataka, a proteklih 20 godina nismo mogli provjeriti niti jedan znanstveni ili stručni koncept na funkcioniranju gospodarstva”, ističe Jurčić. Osim toga, upozorava, u javnosti je malo onih ekonomista koji se bave nacionalnom ekonomijom, a više onih koji su lobisti – zastupnici pojedinih interesnih skupina.
Nezavisna saborska zastupnica Martina Dalić ne dijeli mišljenje Ljube Jurčića. “Proteklih 25 godina primili smo puno savjeta iz inozemstva kroz međunarodne financijske institucije ili Europsku komisiju. Puno je važnija provedba savjeta, to je problem. Hrvatska se ovako dugo nalazi u krizi baš zato što je bila skeptična u provođenju savjeta, bilo domaćih, bilo inozemnih, a koji redovito polaze od principa tržišne ekonomije, jačanja konkurencije, smanjivanja troškova, pravila igre na međunarodnom tržištu koja je nužno poštovati za uspjeh jedne male i otvorene ekonomije”, kaže Dalić.
Hrvatska kao novi europski gospodarski tigar
“Hrvatska ima nezaposlenost preko 20%, mjereno prema njemačkim kriterijima, a Njemačka je na 6%. Ni to nisu uvjeti u kojima se može voditi jednaka politika. I industrijske strukture su različite. Njemačka ekonomija je robno-izvozna, a hrvatska nije. Tu je i društvena struktura. S jedne strane je tu njemačka povijest i kultura, a s druge je mediteranska kultura, socijalizam, ostaci Austrougarske i boljševizma; ovdje se je događao sukob svjetova”, navodi Jurčić sve moguće razlike u društvenoj strukturi i kulturi koje čine problem u prihvaćanju istih ideja.
“Hrvatska će biti među najrazvijenijim državama EU i svijeta. Mi smo ti koji će izvući zemlju iz krize”, poručila je u svom pobjedničkom govoru novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović (HDZ), no malo tko je u to povjerovao. Čak ni kada bi osvojila dva uzastopna mandata, desetljeće ne bi bilo dovoljno za to, misli profesor Jurčić. “Kada bih doslovno to tumačio, to bi bilo nebesko čudo. To se u povijesti nije dogodilo. Hrvatska u roku deset godina ne može skočiti s 10 na 30 tisuća eura po glavi stanovnika. To je bila politička poruka, želja i ideja. Prevedeno, to bi bilo obećanje da ćemo u roku od tri ili četiri godine postati najbrže rastuće gospodarstvo u Europi. Mislim da je to predsjednica htjela reći. Čak i kada bi rasli stopom od 7% godišnje, trebalo bi nam 10 godina da udvostručimo dohodak, a još bi bili 30% niži od prosjeka Europi. A stopa od 7% je ogromna, duplo veća od stope koje mogu ostvariti organiziranija društva kao što su Nizozemska, Engleska ili Švedska”, zaključak je Ljube Jurčića.
PROČITAJTE JOŠ
“Hrvatska u 10 godina ne može biti najuspješnija zemlja EU”
Njemačko gospodarstvo je, dodaje Jurčić, prešlo BDP od 30 tisuća eura po stanovniku i raste, a Hrvatska je tek na 10 tisuća eura i pada. I upravo je tu razlika u gospodarskim politikama, jer nije isto dignuti BDP s 30 na 35 tisuća eura i dignuti ga s 10 na 15 tisuća eura.
Također, Dalić ne misli da Hrvatska u deset godina može postati najuspješnija zemlja Unije, kako je to obećala nova predsjednica, jer su u utakmici države koje svoje demokracije i ekonomije razvijaju više stoljeća.
I pri tome će političari, posebno oni na vlasti, reći kako su građani, poglavito oni zaposleni u javnim službama, najveći otpor svim reformama i zahvatima u gospodarstvo. Teško da će bez lomljenja tog otpora veći uspjeh polučiti i njemački stručnjaci, ukoliko im partneri iz HDZ-a dobiju novu priliku za vođenje države na idućim parlamentarnim izborima.
