Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u srpnju pala za 0,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je već sedmi od posljednjih devet mjeseci kako bilježi pad na godišnjoj razini.
Prema u ponedjeljak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska je proizvodnja u srpnju skliznula za 4,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine oslabila 0,9 posto.
„Nakon što je u lipnju prekinut tromjesečni negativni niz, uz ostvareni rast industrijske proizvodnje od 3,1 posto, u srpnju je ostvaren pad i na mjesečnoj i na godišnjoj razini“ navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Od kraja prošle godine industrijska je proizvodnja vrlo nestabilna, pa je u sedam od posljednjih devet mjeseci zabilježila pad na godišnjoj razini.
U tom je razdoblju proizvodnja porasla samo u veljači i lipnju.
U srpnju je na godišnjoj razini najviše pala, za 3,7 posto, proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s padom od 2,1 posto slijedila je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju.
Pala je, za 1,8 posto, i proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju.
S druge strane, proizvodnja energije porasla je na godišnjoj razini za 3,5, a proizvodnja intermedijarnih proizvoda za 0,6 posto.
Analitičari RBA navode da je na pad proizvodnje u srpnju najviše utjecao pad proizvodnje prehrambenih proizvoda, za 4,3 posto, kemikalija i kemijskih proizvoda, za 30,4 posto, te ostalih prijevoznih sredstava, uglavnom brodova, za 51,5 posto.
U prvih sedam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja porasla za 0,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je, kažu analitičari RBA, skromna godišnja stopa rasta.
Prema njihovim očekivanjima, rast industrijske proizvodnje u 2018. bit će nešto niži u odnosu na prošlu godinu, kada je industrija porasla za 1,9 posto, što bi značilo da se rast usporava drugu godinu zaredom.
„Za snažnije stope rasta potrebno je osnažiti konkurentnost cjelokupnog gospodarstva kako bi se rast domaće i inozemne potražnje mogao većim dijelom zadovoljiti iz domaćih izvora”, zaključuju analitičari RBA.
