ECB zadržao kamate na važećoj razini

Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je potvrdila važeće kamatne stope i plan o zaključenju programa kupnje imovine krajem godine dok je turska središnja banka osjetno povisila kamate kako bi zakočila inflaciju.

Na današnjoj sjednici Upravnog vijeća potvrđene su sve tri kamatne stope, uključujući ključnu stopu od rekordno niskih nula posto i onu od minus 0,4 posto koju zaračunavaju bankama za čuvanje depozita.

Iz ECB-a su također poručili da će od listopada do kraja godine kupovati obveznice u prepolovljenom mjesečnom iznosu od 15 milijardi eura. Do kraja rujna kupovat će ih još u iznosu do 30 milijardi eura, napominju.

Dodaju i da će neto kupnje obveznica privesti kraju ove godine, uz pretpostavku da novi gospodarski pokazatelji potvrde srednjoročna inflacijska očekivanja. Kamatne stope trebale bi ostati nepromijenjene još barem do kraja ljeta iduće godine, ponovili su u priopćenju.

Predsjednik ECB-a Mario Draghi na tiskovnoj konferenciji objavio je blago snižene procjena rasta gospodarstva za ovu i iduću godinu, a među razlozima njihova pogoršanja izdvojio je slabiju inozemnu potražnju i vanjske rizike, poput rastućeg protekcionizma te volatilnosti financijskih tržišta.

Dodao je ipak da se rizici vezani za projekcije rasta gospodarstva eurozone i dalje mogu ocijeniti uglavnom izbalansiranima.

ECB tako sada za ovu godinu predviđa rast od dva posto u ovoj godini i od 1,8 posto u 2019. Time su dosadašnje prognoze snižene za po 0,1 postotni bod.

Potvrđene su pak važeće procjene godišnje stope inflacije na razini od 1,7 posto do kraja 2020. godine. Draghi je pritom naglasio da je to u skladu sa zacrtanom razinom u ECB-u od nešto ispod dva posto.

ECB drži kamatne stope u negativnom području godinama, tijekom kojih je kupio više od 2.500 milijardi eura vrijednog duga, pritišćući tako cijenu zaduživanja i potičući gospodarski rast nakon recesije s dva dna koja je snažno pogodila 19-člano gospodarstvo eurozone.

Iako je program kupnji po svemu sudeći polučio željene rezultate, inflacija u eurozoni jača slabijim tempom no što je bilo priželjkivano, a ECB je iscrpio veći dio svog ‘arsenala’ pa im ostaje malo instrumenata kojima bi se mogli suprotstaviti novoj krizi, primjećuje Reuters.

Turska dramatično podigla kamate

Turska središnja banka podigla je u četvrtak ključnu sedmodnevnu repo stopu za čitavih 6,25 postotnih bodova, na 24 posto. To je najveće povećanje te ključne kamatne stope u 15 godina otkad je na vlasti Tayyip Erdogan.

Od kraja travnja ona je tako podignuta za čak 11,25 postotnih bodova kako bi se zauzdalo poniranje turske lire. Od početka godine turska je valuta potonula 40 posto u odnosu na dolar zbog zabrinutosti investitora vezano za Erdoganov utjecaj na na monetarnu politiku. Odnedavno brinu ih i zategnuti diplomatski odnosi Turske i SAD-a.

Središnja banka odlučila je dramatično podići kamatne stope unatoč tome što se Erdogan opetovano protivio takvom potezu, ističući kako je visoka inflacija rezultat krivih poteza središnje banke. U kolovozu je godišnja stopa rasta potrošačkih cijena dosegnula 17,9 posto, najvišu razinu od 2003. godine.

Iz središnje su banke upozorili da postoje rizici daljnjeg jačanja inflacije, proizišli iz, kako kažu, pogoršanja ponašanja u određivanju cijena, unatoč slabijim prilikama za domaću potražnju.

“Sukladno tome, odbor je odlučio snažno zaoštriti monetarnu politiku kako bi podupro stabilnost cijena”, stoji u priopćenju odbora za monetarnu politiku.

Odvojeno je pak danas britanska središnja banka Bank of England (BoE) jednoglasnom odlukom odbora za monetarnu politiku potvrdila važeću ključnu kamatnu stopu od 0,75 posto. U kolovozu je ona jednoglanom odlukom bila podignuta za četvrtinu postotnog boda.

Iz BoE-a su sa sadašnje sjednice upozorili na veću neizvjesnost vezanu za brexit.

“Od prethodne sjednice odbora pojavile su se, ponajprije na financijskim tržištima, naznake veće neizvjesnosti u vezi budećeg razvoja situacije u postupku izlaska iz EU-a”, stoji u zapisniku s posljednje sjednice.

Dodaju i da bi “daljnje protekcionističke mjere SAD-a i Kine, budu li uvedene, mogle imati nešto veći negativni utjecaj na globalni rast nego je to BoE predvidio u projekcijama iz kolovoza”.

Unatoč neizvjesnostima u vezi brexita, BoE je objavio da očekuje rast britanskog BDP-a u trećem kvartalu od 0,5 posto, za nijansu jači od 0,4 posto koliko su procijenili u kolovozu.

Potvrđena je i važeća razina poticaja britanskom gospodarstvu u iznosu 445 milijardi funti (499 milijardi eura).