Krediti stanovništvu iznosili su u Hrvatskoj na kraju kolovoza 122,4 milijarde kuna, 4,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, što predstavlja rast kredita 12. mjesec zaredom, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
To je najviša razina kredita stanovništvu od siječnja 2016., a rast od 4,6 posto brži je nego mjesec dana prije, kada je iznosio 4,1 posto na godišnjoj razini, što ukazuje na postupni oporavak kreditne aktivnosti, pišu analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Što se valutne strukture kredita tiče, nastavlja se trend preusmjeravanja obveza iz valutnih u kunske, „što odražava izraženiju sklonost zaduživanja u domaćoj valuti čemu zasigurno u prilog ide i razdoblje niskih kamatnih stopa”, navodi se u analizi, objavljenoj u četvrtak.
Kunski krediti stanovništvu iznosili su na kraju kolovoza 62,5 milijardi kuna, što je za 341 milijun kuna više nego mjesec dana prije, dok su na godišnjoj razini porasli za 14,9 posto.
Rast kunskih kredita na godišnjoj razini traje od prve polovice 2013., navodi se u analizi.
Iznos valutnih kredita smanjuje se, pak, na godišnjoj razini još od 2012. godine. Na kraju kolovoza ti su krediti iznosili 59,8 milijardi kuna, što je 4,3 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu.
„Tako je udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u posljednjih godinu dana narastao za oko 4 postotna boda, na 51 posto”, navode analitičari RBA.
Prema vrstama kredita stanovništvu, najznačajniji udio, više od 43 posto, odnosi se na stambene kredite. Na kraju kolovoza iznosili su 52,9 milijardi kuna, što je 0,4 posto više nego mjesec dana prije, a 3,2 posto više nego u lanjskom kolovozu.
„Tako je nastavljen pozitivan niz deseti mjesec za redom, uz intenziviranje godišnje stope rasta. I unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv je trend promjene valutne strukture”, navode analitičari RBA.
Tako su kunski stambeni krediti na kraju kolovoza dosegnuli gotovo 15 milijardi kuna, što je oko 20 posto više nego godinu dana prije.
„Pri tome je udio kunskih kredita u ukupnim stambenim kreditima narastao na 28,3 posto, što je rast za 4 postotna boda u samo godinu dana”, navodi se u analizi.
I dok kunski stambeni krediti rastu, iznos kredita uz valutnu klauzulu pao je na godišnjoj razini za 2,3 posto, na 37,9 milijardi kuna.
Gotovinski nenamjenski krediti, koji imaju udjel od gotovo 38 posto u ukupnim kreditima stanovništvu, u kolovozu su iznosili 46,4 milijarde kuna, što je 10,5 posto više nego godinu dana prije.
I u tom je segmentu prisutan trend rasta udjela kunskih kredita u odnosu na one kunske kredite s valutnom klauzulom. Tako je na kraju kolovoza udio kunskih kredita u ukupnim gotovinskim nenamjenskim kreditima iznosio 71 posto.
„Iako pozitivne godišnje stope rasta ukupnih kredita stanovništvu upućuju na oporavak kreditne aktivnosti stanovništva koje su svakako podržane i niskim kamatnim stopama, prema našim očekivanjima taj rast bi trebao biti umjeren, osobito uzimajući u obzir ukupnu zaduženost sektora, kao i strukturne slabosti tržišta rada”, zaključuje se u analizi RBA.
