Euro je nedovršeni projekt s nedostacima, no Europi je donio razvoj i mir usprkos predviđanjima da će propasti, ocijenili su u utorak predstavnici europskog političkog vrha na obilježavanju 20. obljetnice te valute u Europskom parlamentu.

Euro je stvoren 1. siječnja 1999. godine, u početku samo kao virtualna valuta koju se koristilo u računovodstvenim i financijskim transakcijama, a tri godine poslije postao je fizička stvarnost. Danas ga koristi više od 340 milijuna ljudi u 19 europskih država i druga je najvažnija valuta na svijetu nakon američkog dolara.

Prema istraživanju Eurobarometra, pozitivno mišljenje o euru ima 75 posto Europljana.

Europski parlament je na svojoj prvoj plenarnoj sjednici u novoj godini obilježio 20. godišnjicu njegovog stvaranja.

“Današnji događaj je iznenađenje. Sjećate se, kad smo počeli put prema jedinstvenoj valuti, prozvali su na ludima. Mislili su da će monetarna unija nestati ili da neće funkcionirati, no ti se glasovi više ne čuju”, kazao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u Europskom parlamentu (EP) u Strasbourgu, ustvrdivši kako je većina kritika dolazila iz Njemačke.

Istaknuo je kako smatra da je europska monetarna unija bila i mirovni projekt i stoga zahvalio onima koji su osmislili tu valutu, no i priznao da europska ekonomska politika nije uvijek išla u pravom smjeru.

Tijekom krize 2008. dogodile su se “nesmotrene mjere štednje, no ne zato što smo htjeli kazniti one koji su radili ili koji su nezaposleni”, nego zbog tada zatečenih strukturalnih nedostataka, smatra predsjednik EK-a.

Greškom smatra i što je Europska unija dala preveliku važnost Međunarodnom monetarnom fondu iako su mnogi tada vjerovali da je Europa dovoljno snažna da se sama odupre krizi.

“Kad Kalifornija ima problema, ona ne ide MMF-u nego se time bavi na američkoj saveznoj razini. Mislim da smo trebali učiniti isto”.

Juncker je rekao i kako EU nije bila dovoljno “suosjećajna s Grčkom i Grcima tijekom dužničke krize”, ali da mu je drago da su Grčka, Portugal i druge države ponovno pronašle “ako ne mjesto na suncu”, barem “mjesto među starim europskim demokracijama”.

Jedan od najvećih kritičara eura upravo je bivši grčki ministar financija Janis Varufakis, pregovarač s Bruxellesom u vrijeme najveće krize svoje države, koji je u govoru na Oxfordu prošli mjesec kazao kako je Europa ogromne gubitke banaka prebacila poreznim obveznicima jer eurozona zbog svog ustroja nije imala pametnije mehanizme.

Predsjednik EP-a Antonio Tajani je u utorak rekao kako je euro tijekom krize “služio kao štit koji je spriječio kolaps ekonomija”, no kako EU mora dalje raditi na toj valuti i dovršavanju bankarske, fiskalne i unije tržišta kapitala kako ne bi riskirala da ju pogodi nova kriza.

Bivši predsjednik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet, koji je na toj funkciji bio od 2003. do 2011., u govoru u parlamentu dodao je da EU treba, između ostalog, implementirati i bolje fiskalno upravljanje i stvoriti funkciju europskog ministra gospodarstva.

I Trichet smatra kako su euro i eurozona pokazali nevjerojatnu otpornost u doba financijske krize, a kako je unutarnja stabilnost valute dokazana i njezinim međunarodnim kredibilitetom.

Sadašnji predsjednik ECB-a Mario Draghi u Strasbourgu je rekao kako je ta valuta europskim državama dala glas u regulaciji međunarodnih tržišta koji je bio ključan za preoblikovanje financijskog sektora nakon krize 2008. godine.

No i on je upozorio da monetarna unija nije dovršena i da ostaje puno posla jer “nema alternative svijetu gdje svi radimo zajedno”.

Draghi smatra kako je euro najopipljiviji simbol europske integracije koji se susreće svakodnevno i koji čuva integritet jedinstvenog tržišta.

Euro je proizveo 2 desetljeća fiskalne stabilnosti koju države ranije nisu poznavale, rekao je predsjednik ECB-a i zaključio kako su europske ekonomije danas integrirane do točke koja nije mogla biti zamišljena u doba uoči nastanka zajedničke europske valute.

Draghija se smatra zaslužnim za spašavanje eura 2012. godine, kada je izgovorio danas legendarne riječi da će ECB, koji vodi monetarnu politiku eurozone, učiniti “što god bude potrebno” da sačuva jedinstvenu valutu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.