Prema neslužbenim informacijama, samo bi Njemačka, Austrija i Velika Britanija mogle zadržati zabranu zapošljavanja za hrvatske radnike nakon 1. srpnja 2015. godine.
Kad smo ušli u EU, dvogodišnje ograničenje rada bez radnih dozvola uveli su Grčka, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska, Luksemburg, Italija i Malta, a ministar rada Mirando Mrsić nada se da će većina zemalja ukinuti tu zabranu, no konačna odluka bit će poznata tek u lipnju.
PROČITAJTE JOŠ
Zadrže li Njemačka, Austrija i Velika Britanije radne dozvole, ta će odluka trajati još tri godine, uz mogućnost produljenja na još dvije godine. No i sada hrvatski radnici probijaju te barijere, posebno u Njemačkoj koja ima niz deficitarnih zanimanja pa dopušta rad stranaca. Nijemci su široke ruke i prema visokoobrazovanim kadrovima prirodnih i tehničkih struka.
2014. je čak 3.500 otišlo s burze zbog zaposlenja u inozemstvu
Prema podacima njemačke Savezne agencije za zapošljavanje (Bundesagentur für Arbeit), lani je 23.435 hrvatskih državljana dobilo dozvolu za rad u nekoj od njemačkih pokrajina. Samo 7.023 radnika iz Hrvatske dobila su pravo na neograničen pristup tamošnjem tržištu rada, dok je 16.412 radnih dozvola izdano na određeno vrijeme, za sezonske ili poslove vremenski određenog karaktera. Mahom su to poslovi u građevini i poljoprivredi. Točno 5.184 zahtjeva iz Hrvatske su odbijena.
Većina radnih dozvola – 28 posto – izdana je za poslove u građevinarstvu, oko 5 posto u turizmu, hotelima i restoranima, a 3,9 posto u zdravstvenom sektoru.
Hrvatima od ulaska u EU radne dozvole nisu potrebne za zaposlenje u Portugalu, Poljskoj, Švedskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Irskoj, Slovačkoj, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Estoniji, Litvi i Latviji, ali još nema službenih podataka koliko ih se zaposlilo u tim zemljama. Neslužbeno se čuje da puno mladih odlazi u Irsku i skandinavske zemlje, a lani se 3.500 nezaposlenih odjavilo s hrvatske burze rada jer su našli posao u inozemstvu.
Ministar Mrsić kazao je nedavno da je iz razgovora s europskim ministrima rada doznao da je Luksemburg izdao samo sedam radnih dozvola Hrvatima, a Nizozemska 350.
