Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ističe da na indikatorima konkurentnosti Hrvatska izgleda loše. Kao veliki problem ističe percepciju Hrvatske među investitorima u inozemstvu kao zemlju u kojoj je teško raditi s lokalnom upravom.
Iako se oporavljaju, investicije su i dalje daleko ispod pretkrizne razine. Gleda li se njihova struktura, primjetno je da oporavak koči spori tempo javnih ulaganja, što je “i dobro i loše”
“Rast ispod tri posto možda je zadovoljavajući na ovoj razini, ali Hrvatskoj neće omogućiti da ne zaostajemo za usporedivim zemljama među kojima je zadnja. Za rast su nužne investicije za koje samo treba provesti ono što piše u nacionalnom programu reformi”, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji o problematici ulaganja InvestCro.
Među ključnim problemima guverner navodi nisku proizvodnost i visinu investicija. Još 2003. Hrvatska je bila treća zemlja po proizvodnosti nakon Slovenije i Češke, a danas smo pali na sedmo mjesto.
To je u vezi s investicijama jer je bez njih teško dizati proizvodnost. Iako se oporavljaju, investicije su i dalje daleko ispod pretkrizne razine. Gleda li se njihova struktura, primjetno je da oporavak koči spori tempo javnih ulaganja, što je “i dobro i loše”, piše Večernji list.
“Na primjeru autocesta vidjeli smo da sve javne investicije ne moraju nužno biti dobre za tvrtke koje su ih radile, ali najnižu razinu javnih investicija među usporedivim zemljama treba ispraviti”, rekao je prvi čovjek središnje banke.
Niska razina državnih investicija povezana je sa sporošću privlačenja europskih fondova, u čemu je od nas lošija jedino Španjolska. Ipak, razlog za optimizam daju podaci o visini ugovorenih sredstava na temelju kojih je središnja banka za 2019. godinu prognozirala višu razinu investicija nego prošle godine. Pozitivni signali dolaze i od privatnih tvrtki koje u anketama kažu da su premalo investirali u prethodne tri godine, što je iznad europskog prosjeka.
Gleda li se pobliže struktura investicija, guverner iznosi nekoliko zanimljivih opaski. Za razliku od prije, kad je glavnina investicija išla u građevinu, danas oporavkom predvode proizvođačke djelatnosti i turizam. U industriji je država dominantna po vlasništvu, no po investiranju vode domaća privatna poduzeća, iz čega proizlazi da su državne tvrtke manje sklone reinvestirati dobit od privatnih tvrtki.
Nažalost, kod ”greenfield” ulaganja malo što se promijenilo od 2003. do danas, Hrvatska je na začelju usporedivih zemalja. Zato je pristup financiranju povećan i diverzificiran; krediti za investicije se povećavaju dok oni za obrtna sredstava padaju, kao i kamatne stope na dugoročne i kratkoročne kredite uz kontinuirano ublažavanje uvjeta kreditiranja.
Što Hrvatska može učiniti da ojača investicije? “U Nacionalnom programu reformi sve dobro piše, samo treba zadužiti ljude i reći da to treba odraditi i za tri godine pogledati što ste napravili”, rekao je guverner osvrćući se na dobro poznati popis kojeg predvode kompleksni i često kontradiktorni propisi, pravna neizvjesnost, (ne)dostupnost radne snage, neefikasna državnih poduzeća i javna uprava.
“Po svim indikatorima konkurentnosti Hrvatska izgleda loše, a neke stvari njima se i ne mjere. Kad pričate s investitorima u inozemstvu, kažu da je teško raditi s lokalnom upravom, a to je nešto što se teško mjeri. Percepcija u inozemstvu dolazi od onih koji su u 20 godina pokušali ulagati u Hrvatsku, a naišli su na svakakve prakse zbog kojih to na kraju nisu napravili. Način mijenjanja percepcije jest da učinite drukčije od onog što ljudi očekuju. Fokus Vlade trebao bi biti na tome da dovede tri važna investitora koji će na svom primjeru promijeniti percepciju”, poručio je guverner Vujčić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
