Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u ožujku porasla za 3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je treći mjesec zaredom kako raste, i to brže nego mjesec dana prije.
Prema u utorak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska je proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u ožujku pala za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na ožujak 2018. porasla za 3 posto.
To je treći mjesec zaredom kako je proizvodnja porasla na godišnjoj razini, i to znatno brže nego mjesec dana prije kada je ojačala za 0,6 posto.
U ožujku je na godišnjoj razini najviše porasla, za 9,2 posto, proizvodnja intermedijarnih proizvoda, a slijedila je proizvodnja kapitalnih proizvoda, s rastom od 4,7 posto.
Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je, pak, za 0,6 posto.
S druge strane, proizvodnja energije pala je na godišnjoj razini za 4,6 posto, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju skliznula 0,9 posto.
U prva tri mjeseca rast industrijske proizvodnje za 2,7 posto
U prva tri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja porasla za 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kada je rasla po skromnoj stopi od 0,3 posto.
Godišnja stopa rasta ubrzala je u prva tri ovogodišnja mjeseca podržana prvenstvenom snažnijom proizvodnjom intermedijarnih proizvoda, za 8,9 posto. Proizvodnja trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, pak, uvećana je za 0,2 odnosno 4,2 posto.
Nasuprot tome, proizvodnja energije i kapitalnih proizvoda u prvom tromjesečju bilježi pad, i to energije za 2,8 posto, a kapitalnih proizvoda za 2,1 posto.
U prošloj je godini, pak, proizvodnja pala za 1 posto, što je bio njezin prvi pad nakon četiri godine rasta.
Kako ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), na razini EU, prema dostupnim podacima za prva dva ovogodišnja mjeseca, industrijska proizvodnja bilježi gotovo stagnaciju u odnosu na isto razdoblje lani. Pri tome je značajan negativan doprinos došao od pada proizvodnje u Njemačkoj, u prosjeku za 2,4 posto.
“Iako Hrvatska bilježi zamjetniju stopu rasta u odnosu na prosjek EU, promatrano u odnosu na pojedine zemlje u okruženju, ona je ipak na nižim razinama. Primjerice, u Mađarskoj se stope rasta kreću iznad 5 posto godišnje, dok su stope rasta zabilježene u Poljskoj iznad 6 posto, a u Sloveniji prosječna stopa rasta u prva dva mjeseca iznosi 5,3 posto. Niže stope zabilježene su u Srbiji i BiH”, navode iz RBA.
Napominju i da unatoč rastu na samom početku godine, pozitivna godišnja stopa rasta ne mora značiti i značajan oporavak kretanja industrijske proizvodnje u ovoj godini. “Prilikom procjena budućih kretanja svakako valja uzeti u obzir i usporavanje gospodarstava najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, pri čemu očekivana stopa oporavka u 2019. ostaje skromna”, zaključuju u RBA.
