Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna zabilježile najveći tjedni pad u ovoj godini jer se ulagači plaše da će trgovinski sukob između SAD-a i Kine izazvati usporavanje rasta svjetskog gospodarstva, a time i slabljenje potražnje za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 4,8 posto, na 68,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,4 posto, na 58,65 dolara.

Pad cijena posljedica je tenzija u trgovinskim odnosima između SAD-a i Kine, što bi moglo naštetiti cjelokupnom svjetskom gospodarstvu, a time i potražnji na ‘crnim zlatom’.

Napetosti rastu od kada je SAD uvrstio Huawei na listu kompanija koje ne mogu kupovati komponente i tehnologiju od američkih kompanija bez dozvole vlade zbog prijetnji nacionalnoj sigurnosti.

Uz to, Washington je poručio da bi za mjesec dana mogao povećati carine na još oko 300 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, nakon što je nedavno povećao carine na 200 milijardi dolara kineskog uvoza.

Kina je na to najavila protumjere na uvoz iz SAD-a i poručila da bi Washington trebao korigirati svoje pogrešne poteze kako bi se trgovinski pregovori nastavili.

Sve je raširenija i teza da Trumpova težnja nije samo postizanje trgovinskog dogovora nego i zauzdavanje kineskih tehnoloških ambicija.

Niz podataka već pokazuje da se rast američkog gospodarstva usporava, što utječe na potražnju za naftom.

Tako je izvješće tvrtke IHS Markit pokazalo da su aktivnosti u američkoj industriji u svibnju oslabile gotovo do razine stagnacije, dok su nove narudžbe pale nakon gotovo 10 godina rasta.

S druge strane, zalihe nafte u SAD-u porasle su u prošlom tjednu za čak 4,7 milijuna barela, što ukazuje na slabost potražnje.

Proizvodnja se, pak, u SAD-u i dalje kreće oko najviših razina u povijesti, oko 12,3 milijuna barela dnevno. Procjenjuje se da bi u četvrtom tromjesečju mogla dosegnuti i 13 milijuna barela dnevno, čime bi SAD dodatno učvrstio poziciju vodećeg proizvođača nafte u svijetu, ispred Saudijske Arabije i Rusije.

Na taj način SAD potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici na čelu s Rusijom pridržavaju se, pak, lanjskog dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno, koji je doveo do rasta cijena nafte za otprilike 30 posto od početka ove godine.

To, kao i sankcije SAD-a na naftne sektor Irana i Venezuele, podržava cijene ‘crnog zlata’.

“OPEC i njegovi saveznici i dalje u značajnoj mjeri poštuju sporazum, a proizvodnja u Iranu i Venezueli vjerojatno će se i u ovom mjesecu smanjiti”, napisao je analitičar Giovanni Staunovo u osvrtu na situaciju na tržištima.

No, očekuje se da će proizvodnja u SAD-u ostati na rekordnim razinama, premda američki proizvođači smanjuju broj aktivnih bušotinskih postrojenja.

U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen treći tjedan zaredom, za pet postrojenja, na njih ukupno 797, najnižu razinu od ožujka prošle godine.

U istom razdoblju prošle godine aktivno je, pak, bilo 859 postrojenja, što pokazuje da neki proizvođači u posljednjih pet mjeseci smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade nego proizvodnje.

Tržište sada čeka lipanjski sastanak OPEC-a i skupine neovisnih proizvođača na kojem bi trebala biti donesena odluka o hoće li se ili neće produljiti sporazum o ograničenju proizvodnje nakon lipnja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram