Stigli su i službeni podaci o općem dugu i deficitu proračuna opće države. Manjak u proračunu tako je lani bio veći od 18 milijardi i 800 milijuna kuna, što je 5,7 posto BDP-a dok je godinu ranije iznosio 17,6 milijardi kuna, odnosno 5,4 posto BDP-a.
Prema statističkim pravilima, ta transakcija ne priznaje se kao prihod u trenutku primitka te je za tri milijuna kuna uvećan deficit . Također, bitan utjecaj na povećanje deficita imalo je i preuzimanje duga HŽ Carga po osnovi trećeg poziva u iznosu od 955 milijuna kuna, pojašnjavaju iz DSZ-a.
Rast proračunskog deficita i javnog duga Hrvatske u prošloj godini nije iznenadio analitičare, koji kažu kako najnoviji podaci pokazuju da izostaje fiskalna konsolidacija, pa se deficit i dalje kreće iznad 5 posto BDP-a, dok javni dug snažno raste.
Uključivanje HBOR-a utjecalo na porast duga države u iznosu od 4,4% BDP-a.
Primarni deficit opće države u 2014. iznosio je -7,4 milijarde kuna ili -2,2% BDP-a, dok je u 2013. iznosio -6,2 milijarde kuna ili -1,9% BDP-a.
Na deficit se osvrnuo i premijer Milanović, istaknuvš da osim trošarina drugih mjera uštede prema građanima neće biti.
Rezali ssmo, tvrdi premijer, manje nego što su bila očekivanja EK, Svjetske banke i MMF-a. Hrvatskoj je od defcita veći problem privatni dug građana, upozorava premijer.
