Hrvatski telekom (HT) u zadnje četiri godine u digitalnu je infrastrukturu u Hrvatskoj uložio više od 7,5 milijardi kuna, čime je građanima, poduzetnicima i javnom sektoru omogućen bolji i brži pristup internetu i digitalnim sadržajima, a planiraju se i daljnja ulaganja, poručio je u petak predsjednik Uprave HT-a Kostas Nebis.

“Doista vjerujem da HT kao velika kompanija ulaganjima može još više pridonijeti boljem društvu i razvoju gospodarstva te ukupno digitalne ekonomije u Hrvatskoj, no za to je potrebno i da država smanji parafiskalne namete, posebice za pravo puta i radijske frekvencije”, istaknuo je Nebis na godišnjem susretu uprave HT-a s novinarima, ujedno i prvom nakon što je prije nešto više od četiri mjeseca preuzeo vodstvo HT-a.

Poručio je da će HT svaku kunu ušteđenu od naknada, kada se smanje, ponovno uložiti u infrastrukturu, koja će pridonijeti razvoju digitalne ekonomije i stvaranja svijeta boljih mogućnosti za sve u zemlji, što je i novi slogan strateških planova HT-a.

“Izgradnja mobilne i fiksne konvergentne mreže i usluga, pojednostavljenje i digitalizacija korisničkog iskustva te izgradnja HT kao digitalne kompanije uz donošenje novih tehnologija naši su glavni koraci razvoja, uz daljnji razvoj broadband usluga i ICT-a”, iznio je Nebis.

Član uprave Boris Drilo kazao je da je najveći projekt HT-a sveobuhvatna modernizacija mobilne mreže, koja će, kako je najavio, biti dovršena do kraja ove godine, s modernizacijom svih 2.000 baznih stanica.

“Imat ćemo jednu od najmodernijh mobilnih mreža u Europi, s velikim brzinama, koje su već sada povećane za 40 posto u odnosu na prošlu godinu, a veće brzine imamo i u hibridnoj mreže s kombinacijom fiksne i mobilne. Dosta radimo i na optici, s kojom sada imamo 15-postotnu pokrivenost Hrvatske, a kada bi se naknada za pravo puta smanjila, oslobodio bi nam se investicijski potencijal da taj postotak do 2023. povećamo na gotovo 40 posto, a broj kućanstva na tome više nego udvostručimo, na 580 tisuća”, poručio je Drilo.

Što se tiče 5G, kazao je da HT trenutno ima deset lokacija u Hrvatskoj gdje ga testira, dodavši da je za to spremno oko 50 posto infrastrukture, ali i da to neće ići brzo, ne samo zbog nedostatka terminalne opreme i uređaja, nego i pravila u Hrvatskoj.

“U Hrvatskoj investicijsko ozračje ne pogoduje razvoju gigabitne infrastrukture, u čemu jako loše stoji u Europi, a restriktivnija pravila nego drugdje te visoke naknade dovode u pitanje i 5G u Hrvatskoj”, upozorio je Drilo.

Član uprave Saša Kramar iznio je podatke da je HT do sada digitalizirao više od 30 posto domaćih poduzeća te više od 25 tisuća radnih mjesta, kao i realizirao više od 10 velikih projekata iz segmenta pametnih gradova.

Ravnateljica Ekomskog instituta Zagreb Maruška Vizek iznijela je rezultate novog istraživanja Digitalni atlas, kojim je utvrđeno da je HT do sada pozitivno utjecao na povećanja brzina i dostupnosti interneta na poslovanje, kao i na digitalnu transformaciju.

“U zadnjih pet godina prosječno dostupna brzina fiksnog interneta HT-a povećana je za 106 posto, a u prosječnoj jedinici lokalne samouprave osnovalo se uslijed toga i digitalizacije prosječno 10 novih kompanija i otvorilo 811 novih poslova. Udvostručenjem brzine fiksnog interneta povećana je i produktivnost kompanija za više od 364 tisuća kuna po zaposlenom i stvorilo 420 milijuna kuna novih izvoznih prihoda”, izdvojila je Vizek.

Poručila je, temeljem tog atlasa, da bi se smanjenjem naknade za pravo puta i troškova za radiofrekvencijski spektar za 50 posto, potaknule investicije od oko 215 milijuna kuna, otvaranje 933 radna nova mjesta i 74 milijuna novih poreznih prihoda, kao i otvaranje novih 90 kompanija te izvoza od novih 13,5 milijuna kuna.

Kazala je i da je doprinos HT-a BDV-u (bruto dodanoj vrijednosti) u Hrvatskoj u 2018. bio 4 milijarde kuna, s gotovo 5.000 radnih mjesta i 1,53 millijardi kuna poreznih prihoda.

“Kada se uzmu u obzir dobavljači i druge povezane s HT-om, sveukupni doprinos HT-a Hrvatskoj u BDV-u je 9,7 milijardi kuna, s više od 30 tisuća radnih mjesta, dok BDP-u pridonosi 3 posto, u radnim mjestima 21 posto, a poreznim prihodima 2,2 posto”, dodala je Vizek.

Iznijela je i podatak iz atlasa da su od 2015. do danas cijene telekom usluga u zemlji smanjene 4 posto, dok su sve ostale usluge i robe u zemlji rasle za oko 3 posto.

N1 pratite putem aplikacija za Android |iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram.