Gošća Newsrooma bila je profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Komentirala je predloženi proračun za 2020. i izrazila zabrinutost da se njime samo održava status quo.
“S obzirom na globalno usporavanje rasta jasno da se svi trebamo pripremati na nepovoljnije ekonomske uvjete, a za svaku državu je poželjno da planira porezne i ostale prihode i manjima nego što će se realizirati”, započela je svoju analizu profesorica Marijana Ivanov.
Smatra da je Hrvatska i dalje u ciklusu rasta gospodarstva pa joj se predviđeni proračun čini objektivan i izvediv.
VEZANE VIJESTI
“Slika rashodovne strane proračuna je debelo slika socijalne države koja pokušava kroz rast plaća povećati potrošnju i time se trenutno i generira ovaj gospodarski rast, a jasno da je puno stavki rashoda povećano iz čisto populističkih razloga, znači dodvoravanje jadranskoj Hrvatskoj po pitanju snižene stope poreza na jela i slastice, dodvoravanje kontinentalnom dijelu Hrvatske za porodiljne naknade i različite socijalne transfere, ali to je u našoj i drugim državama već toliko puta viđeno pa nisu pretjerali više nego što inače pretjeruju po tim stavkama”, rekla je.
Pozdravila je povećanje rodiljnih naknada, ali i dodaje da bi Hrvatska imala puno više stanovništva i puno bi više ljudi ostalo da imamo bolje gospodarske pokazatelje.
“Glavna mana proračuna je da se ne vodi računa o potporama izvozu, stvarnom rasterećenju poduzetništva, povećanju konkurentnosti i produktivnosti. To je proračun koji održava status quo, stanje u kojem jesmo.
Nema niti jedne ozbiljne mjere koja bi išla za tim da hrvatsko gospodarstvo učini konkurentnijim i pomogne hrvatskim poduzetnicima”, rekla je.
“Da sam na mjestu bilo koga iz Vlade ne bih se specijalno hvalila predviđenim suficitom od 629 milijuna kuna u proračunu za sljedeću godinu jer je on posljedica gospodarstva, ponašanja poduzetnika i stanovništva, potražnja iz inozemstva znači opet nas nosi gospodarski rast, a što se tiče deficita osobno ne volim planiranje deficita jer postoji rizik da postane veći, ali ovaj na razini od 2,2 milijarde kune ili 0,5 posto BDP-a je puno bolja situacija nego ranijih godina.”
#related-news_0
Za korištenje europskih fondova kaže kako smo sve uspješniji, ali daleko manje nego što bi trebali i mogli. “Najveći problem je namjena. Povlače se ogromna sredstva koja odlaze na kulturne potrebe, socijalne potrebe, obrazovne potrebe, prometne infrastrukture, znanosti ali to niti jedno neće povećati konkuretnost Hrvatske, neće nas pomaknuti na ljestvici Doing Bussinesa i neće napraviti Hrvatsku prosperitetnijom zemljom, naveliko se sredstva EU fondova troše za svrhe koje nisu u funkciji dugoročnog rasta Hrvatske.“
Slaže se s prognozom od 2,5 posto rasta BDP-a, ali upozorava da dok god naše gospodarstvo jako ovisi o potražnji iz inozemstva, a sve što financira država i privatni sektor rezultira prekomjernim rastom uvoza rezultat je upravo status quo od 2,5 posto što je pozitivan rast, ali je i skoro stagnacija.
Smatra da se puno državnih mjera koristi u svrhu kupnje nečega što Hrvatska nema, a trebale bi se usmjeriti na ono što imamo. “Slika Hrvatske je takva da zadnja tri desetljeća sustav funkcionira na način da je jači lobi u sektorima u kojima se potiče uvoz.”
#related-news_0
Kaže da očekivana stopa nezaposlenosti od 6,3 posto nije nešto za hvaliti se jer je dijelom rezultat činjenica da Hrvatska nema stručne radne snage u mnogim segmentima. “A drugi problem je što ništa ne radimo ili potičemo, niti smo kao društvo spremni za uvoz radne snage, a ako želimo rast od pet posto morat ćemo uvoziti radnu snagu.“
Oko progonoze za javni dug u iznosu od 68 posto BDP-a Ivanov kaže: “Dug se u stvarnosti ne smanjuje, smanjuje se samo nazivnik tog razlomka, raste BDP tako da je naše stanje u apsolutnim terminima duga isto, samo štro relativno gospodarstvo je u boljem stanju, BDP raste i jasno da se ta brojka smanjuje.”
Ivanov dodaje kako se boji da ćemo biti sposobni smanjiti apsolutni iznos duga u 2020. jer je planiran deficit, “a ako planirate deficit vi ne planirate smanjenje javnog duga u apsolutnim terminima.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
