Europsko gospodarstvo ravnomjerno će rasti u 2020. i 2021. godini zahvaljujući domaćoj potražnji, procijenila je Europska komisija u četvrtak, izdvajajući među novim rizicima epidemiju koronavirusa i društvene nemire.
Gospodarstvo Europske unije porast će ove i iduće godine 1,4 posto, procjenjuju u Komisiji, potvrdivši time prognoze iz studenog prošle godine.
U 2019. gospodarstvo EU-a poraslo je 1,5 posto.
Potvrdili su i jesenje procjene za eurozonu, prema kojima bi aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute u ovoj i idućoj godini trebale porasti 1,2 posto, kao i u 2019.
Ravnomjeran rast europskog gospodarstva u iduće dvije godine bit će oslonjen na nastavljeno otvaranje novih radnih mjesta, snažan rast plaća i mješavinu poticajnih mjera, smatraju u Komisiji.
Glavni su motor rasta domaća potražnja i ulaganja, konstatiraju.
“Gospodarske aktivnosti i dalje će poticati osobna potrošnja i ulaganja, posebno u građevinskom sektoru.”
Predviđaju i značajno povećanje javnih ulaganja u nizu zemalja EU-a, ponajprije u transport i digitalnu infrastrukturu.
“To bi zajedno s prvim naznakama stabilizacije u industriji i mogućem doticanju dna globalnih trgovinskih tokova trebalo pomoći europskom gospodarstvu da nastavi rasti ali ti faktori neće biti dovoljni da rast prebaci u višu brzinu”, naglašavaju.
Geopolitika i koronavirus novi rizici
I dalje pretežu rizici mogli bi mogli zakočiti gospodarski rast, procjenjuju u Bruxellesu.
Prva faza trgovinskog sporazuma SAD-a i Kine ublažila je rizike ali američka trgovinska politika i dalje je u velikoj mjeri obavijena neizvjesnošću, što priječi značajniji oporavak poslovnih očekivanja.
Među novim rizicima EK izdvaja društvene nemire u Latinskoj Americi i pojačane geopolitičke napetosti na Bliskom istoku.
Upozoravaju i na epidemiju koronavirusa ‘2019-nCoV’ i njezine implikacije po javno zdravlje, ekonomsku aktivnost i trgovinu, posebno u Kini.
“Bazna je pretpostavka da će epidemija dosegnuti vrhunac u prvom tromjesečju, uz relativno ograničeno širenje u svijetu. Što dulje bude trajala, to su veće šanse da će utjecati na raspoloženje u gospodarstvu i na globalne uvjete financiranja.”
Kratkoročno nije moguće isključiti ni rizike povezane s klimatskim promjenama, iako su oni uglavnom dugoročne prirode, napominju u Bruxellesu.
Fiskalna politika i uvjeti financiranja ‘pozitivci’
Među pozitivnim faktorima izdvajaju poticajnu fiskalnu politiku i povoljne uvjete financiranja u pojedinim zemljama eurozone.
“Unatoč izazovnom okruženju europsko gospodarstvo i dalje ravnomjerno raste, uz nastavljeno otvaranje novih radnih mjesta i rast plaća. Trebali bismo ipak voditi računa o potencijalnim rizicima koji se naziru: pojačanim geopolitičkim previranjima i neizvjesnosti u trgovini”, ističe izvršni potpredsjednik EK za gospodarstvo koje radi u korist građana Valdis Dombrovskis.
Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni istaknuo je “ohrabrujuće” stišavanje trgovinskih napetosti i dogovor o brexitu. Upozorio je ipak na kontinuirano visoku razinu neizvjesnosti “koja baca sjenu na industriju”.
“Što se pak tiče koronavirusa, još je prerano za procjene o razmjerima njegova negativnog utjecaja na gospodarstvo”, naglasio je.
Blago podignuta procjena inflacije
Komisija je u najnovijim zimskim procjenama blago povisila procjenu inflacije u eurozoni u ovoj i idućoj godini zbog prvih naznaka da bi se više plaće mogle početi prelijevati i na temeljnu inflaciju, koja isključuje oscilacijama podložne cijene energenata i hrane.
Dodatni su razlog očekivanja nešto viših cijena nafte, prema podacima na kraju siječnja.
Procjene inflacije u eurozoni podignute su za po 0,1 postotni bod u odnosu na jesenje prognoze, na 1,3 posto u ovoj i 1,4 posto u idućoj godini.
Podignuta je i procjena inflacije u EU u ovoj godini, također za 0,1 postotni bod, na 1,5 posto. U 2021. trebala bi blago ubrzati, na 1,6 posto, u skladu s procjenom iz studenog prošle godine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
