Kina je u ovogodišnjem travnju po prvi put istisnula SAD s mjesta najvećeg svjetskog uvoznika nafte i očekuje se da će njezine kupovine 'crnog zlata' ostati značajne unatoč usporavanju gospodarstva, uz dalekosežne posljedice po globalna naftna i robna tržišta.
Skok kineskog uvoza iznenadio je zbog posustajanja drugog po veličini svjetskog gospodarstva koje je potaknulo očekivanja da će usporiti i potražnja za naftom. Pa ipak, niske cijene nafte, uz seriju sniženja kamatnih stopa u Kini, uključujući najnoviju preko vikenda, koja ima za cilj poduprijeti rast, čimbenici su koji potiču potražnju.
Rekordnih 7,4 milijuna barela dnevno
Prošlog je mjeseca kineski uvoz sirove nafte dosegnuo rekordnih gotovo 7,4 milijuna barela dnevno, čime je Kina prestigla SAD koji je u travnju uvozio procijenjena 7,2 milijuna barela dnevno, pokazuju podaci Reutersa.
Premda će Kina možda ponovno pasti na drugo mjesto u idućim mjesecima, nedvojbeno je na putu da SAD-u trajno oduzme titulu vodećeg svjetskog uvoznika sirove nafte, napominje Reuters.
Kina je već najveći svjetski potrošač energenata, s tim da je nafta definitivno najveće tržište za trgovanje energentima. Prestizanje SAD-a značilo bi da je Kina vodeći potrošač gotovo svih roba, uključujući ugljen, željeznu rudaču i većinu metala, s dalekosežnim posljedicama za svjetska tržišta, uz pomicanje težišta sa zapada prema istoku.
PROČITAJTE JOŠ
“Status najvećeg svjetskog uvoznika sirove nafte Kini bi trebao dati veću kupovnu moć. Kineska uloga na Bliskom istoku nastavit će se mijenjati i više neće biti manjinski igrač”, kazao je Philip Andrews-Speed, čelnik odjela za istraživanje sigurnosti energetskih isporuka na nacionalnom sveučilištu u Singapuru.
“Ne postaje Kina samo značajnija za bliskoistočne države, već i Bliski istok postaje sve važniji Kini u usporedbi s ostalim zemljama koje uvoze manje nafte”, dodao je.
Značajan pad cijena nafte na svjetskom naftnom tržištu od oko 60 posto u razdoblju od lanjskog lipnja do siječnja ove godine zbog izdašne ponude potaknuo je Kinu na gomilanje zaliha, mijenjajući ujedno tokove nafte i naftnu politiku.
U proteklih 10 godina proizvođači nafte diljem svijeta bili su primorani u osnovi prilagođavati trgovinske rute jer je američki uvoz pao na trenutno procijenjenih oko sedam milijuna barela dnevno, s 10 milijuna od prije tri godine, dok je kineski uvoz usedmerostručen.
