Vlada je u srijedu sa sjednice u Gunji u drugo saborsko čitanje uputila prijedlog novog stečajnog zakona koji bi stupio na snagu 1. srpnja, a koji uz ostalo predviđa otvaranje stečaja kada je račun tvrtke blokiran dulje od 120 dana.

Tim se zakonom želi postići brža, učinkovitija i transparentnija provedba stečaja, istaknuo je ministar pravosuđa Orsat Miljenić upozorivši kako je Hrvatska 24. po duljini trajanja stečaja od 28 zemalja EU.

Novim se zakonom uvodi automatski stečaj, što znači da se stečaj otvara kada je račun tvrtke blokiran dulje od 120 dana, a Fina ga u tom slučaju treba pokrenuti u roku od osam dana. Među razlozima za pokretanje stečaja bila bi i neisplata plaća dulje od tri mjeseca, a radnici bi u međuvremenu trebali dobiti naknadu iz fonda. Omogućit će se i lakša prodaja nekretnina koje nisu u funkciji, a stečajnim se planom omogućava nastavak rada pod određenim uvjetima, kazao je Miljenić.

Do sada se stečaj izbjegavao pokrenuti jer nije tko imao platiti troškove stečajnog postupka, ali će ga ubuduće, ako treba, plaćati direktori tvrtki odnosno članovi uprave i to iz svoje imovine.

Ministar je upozorio kako primjerice trgovačka društva bez ijednog zaposlenog primjerice duguju oko 15 milijardi kuna i to bez kamata i troškova.

Miljenić napominje i kako će ubuduće Fina pružati tehničku pomoć sudovima u provedbi stečaja i pokrenuti stečaj nad gotovo 19 tisuća tvrtki koje duguju nešto manje od 20 milijardi kuna glavnice, a ukupni se iznos, pribroje li se kamate, gotovo udvostručuje.

U novi su zakon o stečaju ugrađene i odredbe o predstečajnim nagodbama, koje su, ocijenio je ministar pravosuđa, bile dobar koncept, ali je provedba mogla biti bolja. Ubuduće će, dodaje, taj postupak biti u nadležnosti sudova, omogućit će se bolja zaštita vjerovnika i spriječiti napuhavanje tražbina.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić naglasio je kako je glavna poruka da se ide u skraćenje stečajnog postupka, povećanje efikasnosti i namirenje vjerovnika.

Upozorio je kako su stečajni postupci trajali enormno dugo, a troškovi dosezali i do 70 posto imovine u stečajnom postupku.

Ovim Zakonom u povijest odlaze predstečajne nagodbe u ovakvom obliku u kojem sada postoje. Pogledajte komentar bivšeg ministra financija Slavka Linića.

S obzirom na veliki broj blokiranih pravnih osoba prvo će se krenuti s onima koji su u blokadi više od tisuću dana i uopće nemaju zaposlenih. Ti će se stečajevi pokretati od srpnja do rujna, a prema podacima što ih je prikupilo Ministarstvo pravosuđa u Hrvatskoj je više od 6.400 tvrtki koje su u blokadi dulje od tisuću dana, nemaju nijednog zaposlenog i njihov je dug i to bez kamata veći od deset milijardi kuna.

Nakon što se pokrenu stečajevi u takvim tvrtkama država kreće s onima koji su u blokadi od godinu dana do tisuću dana a nemaju zaposlenih, takvih je pravnih osoba više od 4.600, a njihov je dug veći od tri milijarde kuna.

Tim tempom država bi do kraja godine trebala riješiti barem one tvrtke koje zadovoljavaju uvjete za stečaj po službenoj dužnosti, a blokirane su dulje od 120 dana i nemaju nijednog zaposlenog. Ukupno su u Hrvatskoj 14.652 pravne osobe koje odgovaraju takvom opisu, a skupile su dug od 14,9 milijardi kuna (bez kamata) i to bez ijednog zaposlenog.

Preostale tvrtke koje trenutno zadovoljavaju uvjet o blokadi od 120 dana, a ima ih više od četiri tisuće, zapošljavaju 8.838 radnika i njihov je dug, opet bez kamata, oko pet milijardi kuna, piše Novi list.