Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek smatra da je HNB dosta učinio svojim mjerama kako bi omogućio likvidnost bankama koje tu likvidnost onda mogu prenijeti na gospodarstvo. Kada je riječ o moratorijima na kredite smatra da je trenutačni okvir i činjenica da je HNB omogućio bankama da dogovoraju reporogram ili odgodu kredita bez dodatnih troškova dovoljna mjera.
“Ovu krizu neki nazivaju majkom svih kriza. Društva su odlučila stisnuti pauzu i na taj način pokušati spriječiti širenje epidemije i dobar dio gospodarstva je stao. Procjene govore da je između 40 do 60 posto svjetske agregatne ponude i potražnje pod utjecajem epidemije i to će se sigurno odraziti na gospodarstvo”, pojašnjava zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek.
Govoreći o jučer najavljenim fazama popuštanja kaže kako se nada da će sada ići rafiniranije mjere za svaku pojedinu gospdarsku djelatnost. “Cijelo gospodarstvo će se morati prilagoditi novoj normali”, rekla je.
U prvom trenutku kada su objavljene mjere restrikcije na tržištu se dogodila panika, pa je HNB intervenirao na deviznom i na tržištu obveznica stabilizirao situaciju na oba tržišta.
“Kada je prošao prvi šok morali smo se koncentrirati na održavanje likvidnosti banaka da bi one mogle dodatnu likvidnost prenijeti gospodarstvu po najpovoljnijim mogućim uvjetima.”
VEZANE VIJESTI
Na pitanje je li Vlada pokazala blagost prema bankama jer je moratorij na kredite tri mjeseca, dok je u Sloveniji 12 mjeseci i zakonom regulirano kaže da će kriza sigurno trajati dulje od tri mjeseca i u cijelom tom razdoblju gospodarstvu treba osigurati likvidnost.
“Omogućili smo bankama da u cijeloj godini dogovore s klijentima reprograme kredita ili nove kredite, nismo postavili nove regulatorne zahtjeve, a od banaka smo zahtjevali da zadrže cjelokupnu dobit iz 2019.”
Kaže da su neke zemlje išle na zakone o moratorijima, ali ako se detaljnije promotri zakon iz Slovenije on, smatra Švaljek, ništa posebno ne obvezuje, omogućava bankama da s klijentima sklope ili ne sklope ugovore o prolongiranju obveza i da traže od klijenata da podnesu zahtjeve i moraju dokazati da ne mogu vratiti kredit, a zakon nije rigidan. Zato misli da je hrvatski okvir sasvim dovoljan.
Na pitanje o helikopterskom novcu građanima u svrhu podizanja potrošnje kaže da u HNB-u i dalje imaju manevarski prostor za dodatne mjere koji je prilično velik. Po prvi put su proveli aukciju državnih vrijednosnih papira što je nekonvencionalna mjera pa drži da nema potrebe za još nekonvecionalnijim mjerama poput helikopterskog novca koja je ustvari fiskalna mjera.
#related-news_0
“I taj koncept nikada u praksi nije primijenjen, postoji od 60-ih godina prošlog stoljeća kao teorijski koncept i nikada nije zaživio u praksi, a čak i oni koji ga zagovarjau ne slažu se u pogledu toga na koji ga način upotrijebiti.
Kome dati novac? Starijima od 18? Samo poduzetnicima? Rekla bih da se trebamo zadržati unutar konvencionalnih mjera monetarne politke kojih još imamo dovoljno”, kaže Švaljek.
Oko inflacije kaže da nema nikakvih naznaka da bi se ona mogla dogoditi i da smo sada više u deflatornim uvjetima pa nema pritiska na rast cijena i tako će biti u sagledivom horizontu. “S obzirom da će se povećavati razina javnog duga i to za po 20 postotonih bodova podrazumijeva malu mogućnost nastanka inflacije, ali ne u nekom kraćem roku”, pojasnila je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
