Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek u N1 Studiju uživo govorila je o posljedicama epidemije koronavirusa na ekonomiju. Istaknula je kako je HNB i prije lockdowna počeo s mjerama kako bi utjecao na stabilnost hrvatskog gospodarstva.
“Prije svega odnosile su se na stabilizaciju financijskog tržišta. Radilo se o deviznom tržištu i tržištu državnog duga. Proveli smo nekoliko deviznih intervencija u vrijednosti 2,5 milijarde eura, time smo stabilizirali tečaj na tržištu. Djelovali smo i na tržištu državnog duga. Otkupili smo državne obveznice u tržišnoj vrijednosti gotovo 16 milijardi kuna. Kreirali smo izdašnu likvidnost”, kazala je Švaljek.
Ističe kako je likvidnost u Hrvatskoj visoka i dodaje da smo sačuvali financijsku stabilnost. Za devizne pričuve objašnjava kako se one troše u ovakvim kriznim situacijama pa iako je potrošeno preko 2,5 milijarde eura, naše devizne pričuve su i dalje na razini preko 15 milijardi eura, što je, kaže zamjenica guvernera HNB-a, dovoljno.
VEZANE VIJESTI
“HNB je prvi put provodio nekonvecionalne mjere monetarne politike. Time smo stabilizirali tržište državnog duga i zasad umirili sitaciju na tom području”, rekla je. Upitana možemo li vratiti dugove i kako, istaknula je kako je Hrvatska, prije pandemijske krize, imala impresivan trend smanjenja udjela javnog duga u BDP-u.
“Ova kriza je zahtjevala snažan paket fiskalnih mjera koji je stvorio potrebu za zaduživanjem države. Ocijenjuje se da bi ove godine potreba za financiranjem države mogla biti 40 milijardi veća nego što je planirano, država bi se trebala zadužiti preko 80 milijardi kuna. Time bi se udio javnog duga u BDP-u mogao popeti, procjenjujemo, na preko 90 posto”, rekla je Švaljek i poručila:
“Hrvatska nema neograničen fiskalni prostor, možemo se zadužiti jedne godine, ali u narednim godinama potrebno je voditi razumnu fiskalnu politiku.”
I Švaljek se slaže s procjenom da bi prihodi od turizma moglii biti na 30 posto od prošlogodišnjih. “Ako bude preko toga, što je optimistični scenarij, tim bolje”, govori.
Vlada procjenjuje da će BDP pasti za 9,2 posto, a Švaljek ističe kako je ova situacija neobična i bez presedana, zbog čega je bilo teško napraviti projekciju kretanja. “U HNB-u napravili smo tri scenarija. Po svim podacima živimo u srednjem scenariju koji nas vodi u pad BDP-a oko devet posto.”
#related-news_0
Dodaje da bi pozitivan utjecaj mogao biti od programa financiranja iz EU-a, koja će, ako budu, krenuti 2021. godine.
Osvrnula se i na odluku pojedinih banaka da će postožiti uvjete za dobivanje kredita.
“Na početku krize smo bankama omogućili da bez penala omoguće klijentima reprograme kreditnih obaveza i time ih ohrabrili da izađu u susret klijentima. S obzirom da smo u snažnoj krizi, logično je da su banke u jednoj mjeri podozrive prema novim kreditima, s druge strane nema niti velike potražnje za novim kreditima. Niska je potražnja za nenamjenskim, kao i za stambenim kreditima. Potrošnja se u jednom trenutku svela na osnovne namirnice”, rekla je pa dodala da je potražnja poduzetnika za kreditima nešto veća.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
