Kabinsko osoblje u zaštitnim odijelima, zdravstvene potvrde za putnike, obvezne maske za lice i duga čekanja za prijavu leta nova su realnost putničkoga zračnog prometa.

I dok mnogi ljudi maštaju o tomu da ponovno polete, suočeni su s promjenama koje će biti izazovnije od onih uvedenih nakon napada 11. rujna 2001. na Sjedinjene Države.

Uz standardne sigurnosne provjere koje su od tada na snazi, putnici će sada naići na niz provjera zbog covida-19.

“Prije pandemije morali smo doći dva sata prije leta. Ovaj put je to bilo četiri sata ranije”, kazao je Indonežanin Suyanto nakon leta na domaćoj liniji. Požalio se i na nekoliko čekanja u redu i provjera i prije nego što je došao do pulta za check-in.

Putnici ondje moraju prijaviti razlog putovanja, pokazati dokumentaciju da su ‘corona-free’, proći nekoliko provjera i nakon slijetanja prijaviti pojedinosti budućeg kretanja.

“Bilo je skuplje i napornije. S ovako strogim pravilima, mislim da će ljudi dvaput razmisliti prije nego što se odluče putovati”, rekao je taj 40-godišnjak koji je avionsku kartu platio dvostruko više nego prije jer su neka sjedala morala ostati prazna zbog fizičkog razmaka.

Stručnjaci kažu da će posljedice pandemije po zračni promet biti dalekosežne.

Prkosni putnici

Agencija UN-a za civilni promet sastavila je niz smjernica za sigurno letenje u vrijeme koronavirusa, od obveznog nošenja maski do dezinfekcije prostora kojima ljudi prolaze.

Usto je Savez za međunarodni zračni prometa (IATA) savjetovao da vlade uoči putovanja prikupe podatke o putnicima, uključujući i zdravstvene te da se pristup zračnim lukama ograniči na osobe koje su ondje nužno potrebne.

Ostale mjere uključuju redizajn prolaza do zrakoplova da bi se smanjile gužve, brže ukrcavanje ljudi, skraćen postupak prikupljanja prtljage, pa čak i “zabranu čekanja u redu pred nužnicima” kako bi se smanjila interakcija putnika.

“Ova pandemija je najveći poremećaj u povijesti avijacije. Oporavak će biti dug i spor”, rekao je glasnogovornik IATA-e Albert Tjoeng.

Provedba novih pravila pokazala se izazovnom i kaotičnom, osobito ako su putnici prkosni. U Americi je, primjerice, bilo slučajeva da su odbili nositi maske za vrijeme leta.

U zračnim lukama u Indiji mjere fizičkog distanciranja raspale su se nekoliko puta zbog golemih gužvi.

U zračnoj industriji najviše se raspravlja o tomu trebaju li mjesta u sredini ostati prazna. Tako posluju Japan Airlines i američka Delta, no Michael O’Leary, šef niskotarifnog Ryanaira takvu zamisao naziva “idiotskom”.

Gubici

Covid-19 zračni je promet doveo do gotovo potpunog zastoja, prizemljio cijele flote zrakoplova i izazvao gubitke brojnih radnih mjesta u industriji.

IATA predviđa da će međunarodni zračni prijevoznici ove godine imati ukupno 84 milijardi dolara gubitka. Premda u nekim drugim granama ima naznaka ekonomskog oporavka, zračni promet neće se tako skoro vratiti na ‘prijevirusnu’ razinu.

Dodatni je problem što mnoge zemlje u različitim fazama borbe s virusom ili otpuštanjem mjera pa imaju i različita pravila i ograničenja za dolaske u zemlju. Brojni putnici koji su ranije često koristili usluge avioprijevoznika, sada će se možda jednostavno suzdržati od letenja zrakoplovima.

“Da ja moram prolaziti kroz toliku gnjavažu, ne bih putovao dok to uistinu ne bih morao”, priznao je iskreno vlasnik jedne turističke agencije iz Singapura.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.