Slovenski parlament u ponedjeljak je potvrdio vladin prijedlog zakona o obeštećenju štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za deviznu štednju koja im nije dostupna od 1991.
Državni tajnik u ministarstvu financija Metod Dragonja izjavio je da se zakonom provodi rješenje Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je Sloveniji naložio povratak depozita svojom lanjskom presudom, prema kojoj su neslovenski štediše bili diskriminirani u odnosu na slovenske štediše banke, ali da zakonska rješenja uvažavaju i javni interes Slovenije kao države.
PROČITAJTE JOŠ
Štediše nekadašnjih podružnica Ljubljanske banke u Zagrebu i Sarajevu, te njihovi pravni nasljednici na jesen će moći podnositi prve molbe za povrat štednje, a prve bi se isplate mogle dogoditi u prvom kvartalu iduće godine, kazao je Dragonja. On je istaknuo da se prema zakonu računa kako će provedba zakona zahtijevati 385 milijuna eura sredstava iz državnog proračuna u iduće dvije godine, u što je uračunata glavnica duga štedišama, kamate na glavnicu i materijalni troškovi cijelog postupka zbog kojeg vlada treba angažirati najmanje 30 ljudi koji će verificirati prispjele zahtjeve.
Parlament je zakonski prijedlog prihvatio s 51 glasom za i 13 glasova protiv. Odbijen je amandman stranke bivšeg premijera Janeza Janše koji je tražio da se zakonom definira kako potražiti one koji su politički odgovorni za štetu nanijetu, kako je rekao, slovenskim poreznim obveznicima. Janša je rekao da je veliki gubitak pretrpjelo i slovensko bankarstvo u cjelini jer je Ljubljanska banka zbog pitanja stare devizne štednje izgubila kredibilitet u Hrvatskoj i Sloveniji i tako pretrpjela veliku komercijalnu štetu.
Po njegovim riječima najveći dio krivice za nastali problem snosi ljevica koja je pred osamostaljenje Slovenije i na području bankarstva “sabotirala” nastanak samostalne slovenske države, pa je “mimo svake logike” dvije godine pred raspad SFRJ Ljubljansku banku Zagreb prekvalificirala u podružnicu i ukinula joj status samostalne banke koji je značio da je za njeno poslovanje i rad odgovorna Hrvatska.
Janša je kazao da je bivši slovenski predsjednik Milan Kučan imao utjecaja na to kome će Ljubljanska banka vraćati devizne depozite i nakon što se Slovenija osamostalila, te da je tako do svojih “200.000 maraka” došao bivši jugoslavenski ministar vanjskih poslova Budimir Lončar.
Bivša slovenska premijerka Alenka Bratušek glasovala je za vladin prijedlog, ali je prije glasovanja rekla da ne vjeruje kako će vlada sredstva za isplatu osigurati u samo dvije godine jer bi to negativno djelovalo na standard umirovljenika i socijalna primanja stanovništva.
Neki su oporbeni zastupnici uz to upozorili da postoji velika mogućnost da će zakon o isplati štednje štedišama Ljubljanske banke u Hrvatskoj i Sloveniji možda morati biti korigiran jer njegovu sukladnost s pravorijekom Europskog suda za ljudska prava još mora potvrditi Vijeće Europe, odnosno njegovo vijeće ministara. Pojedini zastupnici tvrdili su da pitanje kamata na staru deviznu štednju nije definitivno riješeno zakonom jer je slovenska vlada odlučila da štediše za najveći dio u kojem nisu mogli dobiti svoj novac imaju pravo na kamatu po viđenju koja je početkom 90-ih godina prošlog stoljeća važila u Njemačkoj, te da zakon ne rješava ni pitanje nematerijalne odštete na koju štediše također računaju.
