Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, sedmoga zaredom, jer se trgovci nadaju da će se, zahvaljujući cijepljenju protiv covida-19, gospodarska situacija uskoro normalizirati, a potražnja za 'crnim zlatom' porasti.
Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna porasla 4,6 posto, na 52,26 dolara, najvišu razinu od ožujka, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5,4 posto, na 49,10 dolara, blizu najviše razine od veljače.
Cijene nafte u uzlaznom su trendu sedam tjedana zaredom, od kada su objavljene vijesti o razvoju prvog cjepiva protiv koronavirusa, što je potaknulo nadu da će se uskoro gospodarske aktivnosti u svijetu normalizirati, a potražnja za ‘crnim zlatom’ porasti.
U SAD-u je prošloga tjedna cijepljenje počelo, a uskoro će i u europskim zemljama.
Poticajne gospodarske mjere
Doduše, širenje koronavirusa se nastavlja, što navodi mnoge zemlje na uvođenje strožih mjera zatvaranja’ aktivnosti, no vlasti širom svijeta podržavaju gospodarstva dosad neviđenim poticajnim mjerama.
Prošloga su tjedna čelnici američke središnje banke odlučili da će ključne kamatne stope ostati na niskim razinama, blizu nule, i da će nastaviti kupovati obveznice dok se ne poboljša situacija na tržištu rada i dok inflacija ne dosegne 2 posto.
To znači, kažu analitičari, da će Fed održavati visoku likvidnost na tržištima, uz nisku cijenu novca, sve dok gospodarstvo ne bude čvrsto na putu oporavka od koronakrize.
Čekalo se i da republikanci i demokrati u američkom Kongresu usuglase novi paket fiskalnih poticaja, vrijedan oko 900 milijardi dolara, o kojemu pregovaraju već mjesecima. Dogovor je u nedjelju navečer konačno i postignut.
Trgovce je ohrabrilo i izvješće američke vlade koje je pokazalo da su zalihe sirove nafte u prošlom tjednu pale za 3,1 milijun barela, više nego što su analitičari očekivali, što podržava nadu u jačanje potražnje.
“Američke zalihe pale su više nego što se očekivalo, a čini se i da će SAD nastaviti s monetarnim i fiskalnim poticajima, što je pritisnulo dolar i podiglo cijene većine sirovina”, kazao je Edward Moya iz OANDA-e.
Jeftiniji dolar podržava cijene nafte
Cijene podupire i slabljenje američkog dolara, čija je vrijednost prema košarici najvažnijih svjetskih valuta pala na najnižu razinu u dvije i pol godine. Na taj je način nafta pojeftinila za kupce koji koriste druge valute.
No, Bjornar Tonhaugen iz tvrtke Rystad Energy upozorava da koronakriza još nije završena, unatoč valu optimizma koji su pokrenule vijesti o cjepivima.
“Čini se da je praznična sezona puno bolja nego što je većina trgovaca koji špekuliraju s rastom cijena mogla očekivati. No, pitanje je mogu li cijene nafte ostati na tako visokoj razini i zadržati dobitke, s obzirom na razorni utjecaj koronablokada na potražnju”, napominje Tonhaugen.
Tim više što se očekuje povećanje ponude nafte. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, na čelu s Rusijom, nedavno su dogovorili da će od siječnja povećati proizvodnju za 500.000 barela dnevno.
Uz to, posljednjih mjeseci raste proizvodnja u SAD-u. U petak je kompanija Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih i plinskih postrojenja povećan već 13. tjedan od posljednjih 14, i to za osam postrojenja, na ukupno 346, najvišu razinu od svibnja.
To je, doduše, i dalje znatno manji broj aktivnih postrojenja nego na početu godine, no otvaranje novih postrojenja pokazuje da proizvođačima odgovara rast cijena te da bi se trend povećanja proizvodnje mogao nastaviti.
Cijene ovise o tempu oporavka gospodarstava
U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godina. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.
