U posljednjih godinu dana Hrvatska je dobila desetak malih 'craft' pivovara - nezavisnih, inovativnih pivovara - u kojima se maksimalna briga posvećuje kvaliteti proizvoda, a nakon njihova brzog uspjeha, planira se i otvaranje novih.
‘Craft’ scena pokrenuta je u svega godinu dana, kažu vlasnici tri male pivovare – Nove runde, Varionice i Zmajske pivovare – koje su postavile temelje hrvatskog ‘crafta’. Radi se o malim, zanatskim, nezavisnim, inovativnim pivovarama, s malo zaposlenih, gdje se maksimalna briga posvećuje kvaliteti.
Njihove se proizvodne količine ne mogu uspoređivati s količinama velikih pivovara; oni godišnje proizvedu količina kao velika pivovara u nekoliko dana. S druge strane, ovdašnje ‘craft’ pivovare imaju sve više sljedbenika, koji se ne ustručavaju platiti višu cijenu za kvalitetan proizvod.
Miroslav Šuvak suvlasnik je ‘craft’ pivovare Nova runda, a za sebe voli reći da je ‘craft beer ambasador’. Ističe kako su prvo craft pivo izbacili u lipnju 2014. Navodi kako u Hrvatskoj danas radi desetak malih pivovara, no i da se situacija mijenja gotovo iz dana u dan.
Nova runda godišnje proizvede 100.000 litara piva, ima tri zaposlena, a od sljedeće godine planira zaposliti još dvoje ljudi.
Pivo drže samo u bačvama jer, kako ističe Šuvak, američki ‘alovi’ najbolji su iz bačve. Proizvod prodaju na dvadesetak mjesta, a u nekim zagrebačkim kafićima čaša njihova piva stoji oko 17,5 kuna. No, Šuvak ističe kako oni kao proizvođači ne mogu utjecati na kreiranje krajnje cijene.
VEZANE VIJESTI
“Hrvatska je u trendu ‘craft’ piva. Osim desetak ‘craft’ pivovara koje sada posluju, čujem da se uskoro planira otvoriti nekoliko novih. No, ne bojimo se konkurencije, to su naši kolege, ima jako puno prostora za sve nas”, navodi Šuvak.
Na pitanje što je potaknulo toliki interes hrvatskih građana za ‘craft’ pivom Šuvak kaže – edukacija.
“Mi smo se temeljito posvetili tom proizvodu. Radimo jako mnogo na edukaciji stanovništva o ‘craft’ pivu, održavamo radionice, imamo pivske srijede, mnogi od nas pokrenuli su blogove i web stranice posvećene najkvalitetnijem pivu. Nadalje, održavamo konferencije, držimo predavanja po cijeloj državi”, kazao je.
Šuvak nije oduševljen dosadašnjom pomoći države u podizanju na noge malih pivovara.
“U veljači 2014. Ministarstvo poduzetništva i obrta odbilo je naš projekt kao neperspektivan. Nismo mogli dobiti novac niti od Poduzetničkog impulsa, nedostajalo nam je sedam bodova. Nadam se da bi nam u budućnosti država mogla nekako pomoći, krenulo je s trošarinom, nadam se da će biti još nekog pomaka”, ističe Šuvak.
Budući da nije bilo pomoći od države, Nova runda pokrenuta je privatnom ušteđevinom dva suvlasnika, pozajmicom od prijatelja, a 7.500 dolara namaknuto je ‘crowfundingom’. Sada rastu iz dana u dan, polako vraćaju dugove, a od srpnja pivo izvoze i u Crnu Goru.
Smanjenje trošarina dobrodošla pomoć
Blaži prema državi je Matija Mrazek, suvlasnik Varionice. “Država je dosta pomogla smanjenjem trošarina. Poduzetnicima se nudi dosta opcija pomoći u vidu kredita, subvencija za zapošljavanje i sličnog. Ne mogu tvrditi da je baš sve tako loše kao što se želi prikazati”, kaže Mrazek.
Varionica se također navodi kao jedan iz terceta koji je pokrenuo sve veće zanimanje za proizvodima ‘craft’ pivovara. Ima troje zaposlenih, jedan dio opreme za proizvodnju piva u svojem vlasništvu, dok drugi iznajmljuje.
Mrazek ističe kako je prošlog ljeta započeo veći interes javnosti za njihovim pivom, a traje i danas i ima dobru perspektivu.
Navodi kako hrvatske ‘craft’ pivovare nude premium proizvod, pa nije čudno da mala boca njihovog piva u trgovini stoji desetak kuna. Varionica godišnje proizvede 120.000 litara piva, pivo prodaje na pedesetak mjesta po Hrvatskoj, no svakim danom šire svoj prodajni krug.
“‘Craft’ pivarstvo je sada u modi, sigurno će se pojavljivati mnogi, jer se puno priča o tome. Međutim, opstat će najkvalitetniji, profilirat će se u kvalitetnu ekipu. ‘Craft’ je kod nas došao relativno kasno u odnosu na SAD i razvijenu Europu, ali je brzo stekao poklonike. Ljudi koji dugo nisu pili pivo kažu da smo im vratili vjeru u tu tekućinu”, rekao je Mrazek.
U svijetu nagrađivana Zmajska pivovara najpoznatija je hrvatska ‘craft’ pivovara. Njezin vlasnik Andrej Čapka krenuo je u taj biznis jer mu se više nije dalo sjediti u kancelariji. S tri milijuna kuna, dijelom iz kredita HBOR-a, pokrenuo je pogon.
“Mi nismo konkurencija konvencionalnom pivarstvu. Temeljna razlika između nas i njih je u tome što mi radimo ‘ale’ piva gornjeg vrenja, dok njihovi lageri fermentiraju na nižim temperaturama. Lageri su čista piva, pomalo ujednačena, dok ‘ale’ ima jaki karakter”, kaže Čapka.
I on dodaje kako se ovdašnja scena ‘craft’ pivarstva brzo budi jer se u posljednjih godinu dana otvorilo pet novih malih pivovara. Uz to, u Hrvatskoj ima i nekoliko stotina tzv. homebrewera, što u kućnoj radinosti kuhaju kvalitetno pivo, dvadesetak litara mjesečno, za osobne potrebe.
Zmajska pivovara ima tri stalno zaposlena, ali će od sljedeće godine, kada se smanje trošarine, planira zaposliti još dva radnika. Godišnje proizvedu 100.000 litara piva. Njihovo pivo, 3,3 decilitra, u jednom trgovačkom lancu stoji 10,5 kuna.
“Naš tip pivovare ne koristi zamjenske sirovine, poput kukuruza i krupice, koristimo samo najkvalitetnije. Nadalje, u malim pivovarama mnogo je ljudskog rada, za razliku od velikih gdje je sve automatizirano. Mi se isto tako suočavamo i s problemom distribucije, nemamo svoje kamione kao veliki, koristimo usluge specijalnih distributera”, nabrojao je Andrej Čapka nekoliko razloga zbog kojih taj proizvod ima nešto višu cijenu u odnosu na konvencionalne.
Zadovoljan je prodajom jer se u početku pribojavao kako će uopće hrvatska scena reagirati na ‘craftove’, hoće li se to ljudima uopće svidjeti ili će ih odbaciti. Nakon svega, vjeruje da je izabrao dobar put.
Nedavnom izmjenom Zakona o trošarinama uvedena je niža stopa trošarina za nezavisne male pivovare. Uvedena su četiri porezna razreda, pa trošarina za jedan posto volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanoga u jednom hektolitru piva za pivovare koje proizvode do 5 hektolitra piva godišnje iznosi 20 kuna, što je sniženje od 50 posto.
Za pivovare koje godišnje proizvedu od 5 do 25 hektolitara trošarina iznosi 22 kune, za one koje proizvode od 25 do 75 hektolitara 24 kune, a za pivovare koje proizvode više od 75, a manje od 125 hektolitra piva 26 kuna, što je također sniženje od 35 posto.
