Kako spasiti Hrvatsku da šestu godinu zaredom ne zabilježi pad gospodarskih aktivnosti? Domaći analitičari procjenjuju da će Hrvatska morati uzeti međunarodnu pomoć kako bi provela bolne promjene potrebne da gospodarstvo postane produktivno, prenosi se u anketi Reutersa.
Od 2000. godine ni jedna se hrvatska vlada nije bacila u koštac s tržišnim reformama – potrošnja i dug se povećavaju. Za sada hrvatski dužnosnici još uvijek isključuju mogućnost pomoći izvana, dok su analitičari proteklog mjeseca počeli u javnost iznositi zamisao o traženju pomoći od Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koja bi bila uvjetovana smanjenjem javne potrošnje i ohrabrivanjem novih poslovnih pothvata. Neki analitičari procjenjuju da će Hrvatska trebati sporazum s Bruxellesom i MMF-om odmah nakon parlamentarnih izbora koji bi trebali biti održani krajem iduće godine.
“Potrošnja je ogromna i nitko je nema hrabrosti smanjiti. Svake godine potrošimo nekih 20 milijardi kuna više nego što zaradimo. Odlučno idemo u krivom smjeru”, istaknuo je Ante Babić iz Centra za međunarodni razvoj.
Potrošnja je ogromna i nitko je nema hrabrosti smanjiti. Svake godine potrošimo nekih 20 milijardi kuna više nego što zaradimo. Odlučno idemo u krivom smjeru.
Javni dug mogao bi premašiti 80 posto BDP-a
Vlada se još nada da će gospodarstvo ove godine stagnirati, dok analitičari u prosjeku predviđaju pad aktivnosti za 0,7 posto. Naime, postat će puno teže financirati javni dug kada središnje banke ključnih razvijenih zemalja počnu smanjivati priljev jeftinog novca koji potiče ulaganje u državne obveznice i donosi više prinose u zemljama poput Hrvatske.
Hrvatski javni dug trebao bi ove godine, prema predviđanjima Europske unije, premašiti 80 posto BDP-a i nastaviti rasti ako se ne provedu odlučne reforme. Hrvatska nije zabilježila rast gospodarskih aktivnosti još od 2008., podsjeća Reuters. Analitičari očekuju da će ove godine u prosjeku proračunski manjak iznositi 4,8 posto, a iduće 4,5 posto BDP-a.
