"Pravi problem konverzije kršenje zakona od strane banaka"

Biznis 24. stu 201513:12 > 13:14
Izvor: REUTERS

Pravi problem u procesu konverzije kredita u 'švicarcima' je opetovano kršenje zakona od strane banaka, što Hrvatska narodna banka (HNB) propušta primijetiti, ističe se u priopćenju koje je u utorak objavila Udruga Franak.

Način na koji HNB pristupa postupku konverzije kredita u ‘švicarcima’ te način na koji prezentira razlike u izračunima konverzije, smatraju u Udruzi Franak, “iznimno je neprofesionalan, površan i istodobno nedovoljno jasan za prosječnog potrošača”.

Pravi problem, koji HNB već duže vremena propušta primijetiti, je opetovano kršenje Zakona o potrošačkom kreditiranju od strane banaka koje provode konverziju kredita, ističu iz Udruge Franak i dodaju da su oni dobro procijenili učinak konverzije, ali “pod uvjetom da banke u potpunosti poštuju Zakon te da regulator bankarskog tržišta nadzire provođenje tog zakona”.

Pritom navode neke od, kako kažu, najčešćih načina kršenja tzv. zakona o konverziji.

To su lažno prikazivanje i evidentno manipuliranje eurskim kamatama, kao i nepriznavanje statusa klijenta i drugih pogodnosti koje je dužnik imao u kreditu u francima. Time se uvećava povijesno kretanja kamatnih stopa za kredite u eurima u simuliranom otplatnom planu, a uslijed čega je “dužnicima ukradeno od 1.000 do 5.000 eura preplate u pojedinim slučajevima”, kažu iz Udruge.

Također, među čestim nepravilnostima je i lažno utvrđivanje i povećanje početne glavnice kroz manipulacije tečajem. Neke banke utvrđuju veću početnu glavnicu u kunama, veću nego je stvarno isplaćena dužniku, a iz Udruge Franak upozoravaju da su tako te banke povećale početne glavnice do pet posto.
Navode i da neke banke uvjetuju konverziju jednokratnom isplatom utvrđenog manjka uplata, nezakonito izdvajaju dospjele glavnice iz konverzije i uvjetuju konverzije njenom jednokratnom isplatom, kao i da se “derogiraju prava dužnika u aneksima ugovora o konverziji na način da se korisnici kredita prisiljavaju da, pod krinkom konverzije, pristanu na cijeli niz odredaba u aneksima ugovora koje su evidentno nezakonite i koja im se uskraćuju zakonska prava”.

U Udruzi Franak drže i da se HNB pokušava unaprijed opravdati da neće biti u mogućnosti provjeriti sve nepravilnosti u dostavljenim aneksima i izračunima konverzije.

“Gotovo je nevjerojatno da jedno tijelo ovakvog značaja, nadzorno tijelo u poslovanju svih banaka, u jednoj uređenoj državi može javno izjaviti da nije u stanju raditi svoj posao. HNB javno potvrđuje da neće reagirati, da ponovno kasni i da ponovno tolerira evidentna kršenja zakona. HNB ponovno građane prepušta na samovolju banaka i dozvoljava da se dužnike dovodi u bezizlaznu poziciju gdje su dužnici primorani odlučiti u roku 30 dana o prihvatu izračuna konverzije, iako je evidentno da izračuni nisu točni i da su dužnici u osporavanju istih gotovo bespomoćni”, ističu iz Udruge Franak.

U toj udruzi drže da “za provjeru svih prijavljenih nedostataka HNB-u ne treba više od maksimalno 5 dana predanoga rada, a po potrebi valjalo bi raditi i vikendom”.

Stoga pozivaju središnju banku i Ministarstvo financija na zajedničko utvrđivanje daljnjih koraka oko mjera nadzora provođenja konverzije.

HNB-u predlažu formiranje tima stručnjaka za nadzor koji će po hitnom postupku utvrditi promjene kamatnih stopa za eurske kredite od 2001. nadalje, a koje će javno objaviti kako bi dužnicima bile dostupne.

Poslovne banke, pak, pozivaju da, među ostalim, poštuju zakon o konverziji u potpunosti, transparentno objave sve podatke i odluke o promjenama kamatnih stopa te iste primjene u izračunima konverzije, kao i da odmah svojim klijentima ponude buduće fiksne kamatne stope, bez dodatnog izračuna kreditne sposobnosti, jer manja kamata smanjuje rizike za klijente i banku.

Pozivaju ih i da ponude i kunske kredite s fiksnom kamatnom stopom te da dužnicima čiji su krediti otkazani omoguće otpis zateznih kamata i omoguće daljnju redovnu otplatu kredita.