Revolt malih iznajmljivača, javili su se Ustavnom sudu: "Mi smo nositelji turizma u našoj zemlji"

Željka se dvije i pol godine bavi kratkoročnim iznajmljivanjem dva apartmana u centru Zagreba. Tri nova zakona kojima je cilj postići priuštivo stanovanje mogla bi joj oštetiti posao.
"Kupovali smo te stanove, ulagali smo u to da jednog dana i djeca budu sigurna u našoj zemlji. Ustvari mi smo nositelji turizma u našoj zemlji, 60 posto hrvatskog turizma su mali iznajmljivači", kazala je Željka.

Sada ima obvezu dobivanja suglasnosti 60 posto suvlasnika za kratkoročni najam u zgradi.

"Zakon o upravljanju zgradama, gdje će meni neke osobe, moji susjedi s kojima možda nisam dobra, ili su se dignuli na lijevu nogu, odlučivati o tome što ću ja sa svojim vlasništvom", dodaje Željka.

Za iznajmljivače su sporni i dijelovi Zakona o lokalnim porezima te o ugostiteljskoj djelatnosti.

Sporne odredbe

Odredbe iz kojeg proizlazi najveće nezadovoljstvo jesu porez na nekretnine koji, prema udruzi Spasimo male obiteljske iznajmljivače, nepravedno zahvaća samo stanove za kratkoročni najam i nije utemeljen na stvarnoj gospodarskoj snazi vlasnika.
Zatim već spomenuta obveza dobivanja suglasnosti 60 posto suvlasnika za kratkoročni najam u zgradi, odnosno na neki način zadiranje u vlasnička prava. I posljednje - uvjet prebivališta za status domaćina, kojim se iznajmljivače bez prebivališta u istoj županiji ili zgradi isključuje iz tog statusa.

Zbog tih, ali i niza drugih odredbi, Udruga spasimo male obiteljske iznajmljivače danas je podnijela Ustavnom sudu zahtjeve za ocjenu ustavnosti tih triju zakona.

Tomić: Apartmani u zgradama čine manje od jedan posto stanova u Hrvatskoj

"Sva ta tri zakona su pod krinkom priuštivog stanovanja promijenila pravila na nepošten način igre prema malim obiteljskim iznajmljivačima. Pod posebnim udarom su oni vlasnici apartmana u stambenim zgradama, a oni uopće nisu bitni za stambeni fond Hrvatske. Da ilustriramo taj podatak, apartmani u zgradama čine manje od jedan posto od 2,3 milijuna stanova u Hrvatskoj. Tako da oni nikako ne mogu biti krivac niti rješenje problema priuštivog stanovanja", rekao je predsjednik Udruge Vedran Tomić.
U Hrvatskoj se, kažu, 125.000 ljudi bavi iznajmljivanjem svojih apartmana i kuća, a ove bi zakonske odredbe mogle imati ozbiljne posljedice za pojedine dijelove Hrvatske.

"Nama je izuzetno bitno to kakve posljedice će na lokalnu zajednicu izazvati primjena ovih zakona, a ono što mi sad vidimo i dobivamo povratne informacije s terena od naših članova je da se ljudi jako loše osjećaju zbog ovoga, da će im se djeca odselit sa otoka, prvcenstveno su otoci ovdje ugroženi, moram to naglasit i mala mjesta", poručila je HannaMatić, dopredsjednica Udruge.

Resorno ministarstvo pak tvrdi - zakoni su doneseni upravo za dobrobit lokalne zajednice, a inicijativu smatraju neopravdanom. Upozoravaju da je Hrvatska rekorder po udjelu privatnog smještaja u ukupnom kapacitetu.

"Cilj svih izmjena nije nikome ništa zabraniti ili onemogućiti, već stvoriti održivu strukturu smještaja, od koje će svi imati koristi, vodeći računa o zadovoljstvu i kvaliteti života lokalnog stanovništva, što je jedan od osnovnih stupa održivosti turizma. Upravo zato jasan je stav da se usluge kratkoročnog najma u višestambenim zgradama ne mogu pružati bez prethodne suglasnosti suvlasnika", poručuje Ministarstvo turizma.

Ustavni sud sada će morati donijeti odluku o ustavnosti, a udruga iznajmljivača kaže - spremni su poduzeti i daljnje korake pa je moguć i prosvjed iznajmljivača.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.