Ekonomski analitičar i konzultant Andrej Grubišić bio je gost Novog dana.
O tome što nas čeka 2022., Grubišić kaže: “Što se tiče plaća, očekujem daljni pritisak na rast plaća. Podaci pokazuju da je u Hrvatskoj od radno sposobnog stanovništva, koje se u 10 godina smanjilo za 240 tisuća, 62 posto radi. Kad bi Hrvatska imala europski prosjek, imali bi još oko 200000 zaposlenih. U Hrvatskoj relativno malo ljudi radi. Gdje su ti ljudi? Jedni rade na crno, jedni su izgubljeni u sustavu, jedni su otišli iz Hrvatske…”
Govoreći o mirovinama kaže da postoji dio političkog aspekta. “Mirovine iz proračuna su bile oko 40 mlrd kuna. Mi iz doprinosa dajemo nešto više od pola. Drugo pola se kontribuira iz drugih vrsta poreza. Prosječna mirovina od 2800 kuna zahtjeva izdvajanje od 30-ak posto bruto plaće. Kad bi sad htjeli dignuti mirovine na 70-ak posto prosječne plaće, morali bi od bruto plaće uzimati oko 50 posto. To su ekonomski parametri.”
vezane vijesti
“To će gospodarstvo, odnosno građani kroz poreze morati odraditi”, zaključuje.
“Ne vidim ozbiljniju alternativu osim povećanja privatnog izdvajanja, privatne mirovinske sheme. Da počnemo smanjivati izdvajanje u prvi mirovinski stup za 0,5 posto godišnje narednih 20 godina i to izdvajanje preusmjeravamo u privatne mirovinske sheme. Kažem to, a ne drugi mirovinski stup jer mi želimo povećati konkurenciju. Ako bude bilo razumijevanja i kad se pogleda matematika, ekonomski razborit čovjek bi trebao prihvatiti barem dio tog prijedloga. To je apsolutno izvedivo, samo treba donijeti političku odluku”, govori Grubišić.
Uvođenje eura
Na pitanje što će za Hrvatsku značiti ako sljedeću godina bude pripremna za uvođenje eura kaže: “Zagovornik sam implementacije eura i mislim da ga treba uvesti što prije. Ali to košta, nije besplatno. mi smo jedna od najeuriziranijih zemalja koje nemaju euro. Benefiti od toga su puno veći nego kod zemalja koje su bile u sličnoj situaciji. Eliminira se taj tečaji rizik. Čim imate dvije valute i neki investitor mora razgovarati o tečaju, to stvara neko trenje i netko o tome mora voditi računa, to se sada sve eliminira. Razumno je očekivati i da, ako ne daj bože dođe do poremećaja, postoji jedna velika mama koja može intervenirati.”
“Kad ste otvorena ekonomija, vrlo malo svojom monetarnom politikom možete utjecati na stvari oko sebe. Manevarski prostor HNB-a je i sad već ograničen, što se tiče monetarnog suverenizma. Inicijative za referendum, nemam ništa protiv referenduma, samo bih volio da ljudi prihvate da je to politički proces. Čini mi se da su i ovi koji su protiv uvođenja eura sad počeli govoriti da možda nije dobro vrijeme, a ne da su protiv eura”, govori.
Cijene goriva
Grubišić na pitanje o cijeni goriva kaže kako su veći dio cijene državni nameti.
Ako 60 posto cijene ovisi o tome koliko država uzima sebi, onda je tu prostor u kojemu se može smanjivati cijena, smatra on.
“Pandemija nas je podsjetila da država ne mora biti vlasnik ničega, ali da može intervenirati. Nije nužno bitno biti vlasnik nečega sve dok imate administrativne ovlasti utjecati na nešto”, kaže.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
