Europi kronično nedostaje radnika. Najbolje se to ogleda u sektoru transporta, a i višim cijenama roba i usluga. Hrvatski je problem spacifičan - nedostaje nam kvalitetnog kadra.
Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš za HRT je rekao kako se u zadnjih desetak godina na tržištu rada dogodila dramatična promjena: Potrebne su nove kvalifikacije, nova znanja, demografski gledano – mlađi kompetentni ljudi.
U cijeloj Europi nedostaju vozači, prema procjenama potrebno ih je oko 400 tisuća. Problem se pojavljuje i u ostalim sektorima pa mnogi upozoravaju da je jedino rješenje uvoz radne snage.
“Sigurno je da Brexit ima svoju cijenu. U logistici je najvidljivija. Međutim, svako oporezivanje, carinjenje, svako izlaženje iz sustava koji je protočan ima svoje probleme. Mi vidimo te probleme. Plus, pandemija je sve usporila, socijalna distanca, niz je problema koji su sad kulminirali. Naravno, ostaje pitanje rješenja”, komentirao je situaciju u Velikoj Britaniji.
VEZANA VIJEST
Zemlje članice EU-a, ali i one izvan eurozone, mogu u budućnosti proizvesti vlastitu radnu snagu, ali Vedriš smatra da, u ovom slučaju, “vozače ne možete naštancati, ne možete im podijeliti diplome”. Smatra kako je preopasno samo formalno dati u ruke kvalifikaciju te da će razdoblje “odgajanja novih vozača potrajati”.
Zbog nedovoljnog broja vozača, moglo bi doći i do nestašice drugih roba osim goriva, kao što se to dogodilo u Britaniji. Vedriš upozorava na to da je do drastičnih poskupljenja već došlo, ali kaže da će se bez kvalificiranih migracija unutar EU-a, taj proces teško zaustaviti.
“Prava vijest je da se to već dogodilo. Logistika, dakle promet je poskupio enormno i prelio se na cijene proizvoda slično kao i pojedine sirovine i sve je to skupa već ugrađeno u cijene. Pitanje je samo kako taj trend zaustaviti”, govori Vedriš.
“Na tržištu rada u zadnjih desetak godina dogodila se dramatična promjena. Potrebne su nove kvalifikacije, nova znanja, demografski gledano – mlađi kompetentni ljudi. I u tim promjenama najdinamičnija gospodarstva, a njemačko je sigurno najjače, najviše osjećaju te potrebe i prva na njih reagiraju. Znači Njemačka je prva reagirala s jednim snažnim uvozom radne snage, kvalificirane radne snage. No vratimo se kod kuće – ono što je hrvatski problem, potpuno obrnuto od njemačkog, našu je zemlju zadnjih 5-6 godina napustilo 10 posto ukupnog stanovništva, međutim probranoga, u najboljoj radnoj dobi, s najboljim kvalifikacijama i mi se suočavamo s time da je taj ‘odljev mozgova’ za nas deficit koji plaćamo”, rekao je Vedriš.
“Mi smo u građevinarstvu izgubili oko 50 tisuća radnih mjesta zadnjih 5-6 godina. Ti ljudi nisu ostali kod kuće jer moraju od nečega živjeti. Ne možemo ih sada, kada je građevina opet oživjela, ih preko noći dozvati nazad. Naš turizam je visoko sezonalan. Ako se usporedimo s Grčkom koja ima velik broj hotela s 4 i 5 zvjezdica koji rade čitavu godinu. tada je proporcija zaposlenih u turizmu daleko veća. Kako da objasnite nekom da je sezona tri mjeseca, a onda mu kažete da se snađe ostalih 9 mjeseci”, govori.
Vedriš se dotaknuo i nedostatka medicinskog osoblja, ponajviše medicinskih sestara. Njegovo je mišljenje da će nedostatak kadra dodatno unazaditi kvalitetu zdravstvenih usluga u Hrvatskoj.
“To je drastično vitalno pitanje koje ova pandemija još više podcrtava. Problem školskog sustava, kvota, zapošljavanja, troškova u zdravstvu koji moraju biti negdje drugdje reducirani da bi povećali zapošljavanje sestara… Vraćamo se na ono što sam već rekao – da bi riješili problem morate ići duboko po vertikali, a ne se zadržavati na površini”, zaključio je Vedriš.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare