Dio Zagreba ponovno je ovih dana bio bez tople vode. Kako je javljeno iz HEP toplinarstva, u zapadnom dijelu grada od četvrtka, 15. rujna poslijepodne do nedjelje, 18. rujna navečer obustavljena je isporuka toplinske energije za pripremu tople vode.
Riječ je o poprilično čestoj praksi u glavnom gradu Hrvatske. Početkom ovog mjeseca, od 3. do 6. rujna, isti kvartovi (Trešnjevka, Knežija, Srednjaci, Gredice, Gajevo, Staglišće, Jarun, Vrbani, Rudeš, Voltino, Prečko, Špansko, Gajnice i Malešnica) bili su također bez tople vode.
Ljetos su neki drugi zagrebački kvartovi bili bez tople vode i po nekoliko tjedana.
U slučajevima kada usluga nije isporučena, ne može biti ni naplaćena, no neki naši čitatelji nam tvrde da unatoč tome što su tri tjedna bili bez tople vode, račun je došao na puni iznos, kao i prethodnih mjeseci.
Imate li pitanje na koje nemate odgovor ili vam ga nadležne službe odbijaju dati? Muči vas nepravda? Uvjereni ste da ispaštate zbog tuđih propusta? Pišite nam na [email protected], pokušat ćemo doći do odgovora koji vam trebaju.
Što kaže Toplinarstvo?
Pitali smo HEP Toplinarstvo kako se obračunava potrošnja u slučaju neispostavljanja usluge, odnosno kako se umanjuje račun.
“Iznos računa za toplinsku energiju ovisi o količini toplinske energije koju radnici HEP-TOPLINARSTVA d.o.o. na kraju svakog mjeseca očitaju na mjerilu u toplinskoj podstanici. U danima kada nema isporuke tople vode, mjerilo ne evidentira potrošnju toplinske energije, što se odražava na iznose mjesečnih računa krajnjih kupaca, stoga nisu točni navodi da se krajnjim kupcima obračunala toplinska energija koju nisu potrošili”, kažu nam iz HEP Toplinarstva.
Dodaju da su fiksni troškovi na računima krajnjih kupaca nepromjenjivi, bez obzira na količinu isporučene toplinske energije.
“Kroz fiksni dio računa (paušal) krajnji kupci podmiruju troškove materijala i rada na proizvodnom i distributivnom dijelu toplinskog sustava, odnosno radove na proizvodnim postrojenjima te vrelovodnoj i parovodnoj mreži, troškove ugovaranja i obračuna te stručno upravljanje, rukovanje i održavanje toplinskih podstanica, bez čega ne bi bilo moguće funkcioniranje toplinskog sustava”, pojašnjavaju iz HEP-a.
Što građani mogu napraviti?
S obzirom da nam neki čitatelji tvrde da računi nisu umanjeni unatoč tome što tople vode nije bilo, provjerili smo što građani mogu napraviti ako se nađu u takvoj situaciji.
Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača nam kažu da bi HEP Toplinarstvo trebalo ispostavljati račune prema iskazanoj potrošnji i očitanom stanju kalorimetara. “Već po toj logici računi bi trebali biti smanjeni.”
Ako izračun nije dobar, postoji i mogućnost prigovora na koji se mora odgovoriti u roku 15 dana. “Ako potrošač ne dobije odgovor u navedenom roku, može podnijeti pisani Zahtjev za inspekcijskim nadzorom pri Državnom inspektoratu (prekršajna kazna 10.000 HRK)”, kažu nam iz Društva “Potrošač”.
“Poslije se mogu požaliti Povjerenstvu za reklamacije potrošača davatelja usluge koje ima za odgovor 30 dana”, navode iz Udruge za zaštitu potrošača.
Ako su i nakon toga nezadovoljni, građani se mogu obratiti HERA-i. Ako ne dobiju odgovore u zakonski propisanim rokovima, sve mogu prijaviti Državnom inspektoratu.
Iz Društva “Potrošač” također naglašavaju da ako usluga nije isporučena, ne smije se ni iskazati na računu tj. obračunu. “Mora se napraviti novi obračun sukladno potrošnji usluge u navedenom vremenskom periodu.”
Imate li pitanje na koje nemate odgovor ili vam ga nadležne službe odbijaju dati? Muči vas nepravda? Uvjereni ste da ispaštate zbog tuđih propusta? Pišite nam na [email protected], pokušat ćemo doći do odgovora koji vam trebaju.
Zašto građani često ostaju bez tople vode?
Zbog radova je tijekom 2022. godine bez tople vode ostalo niz zagrebačkih naselja, a još u svibnju najavljeni su radovi u sljedećim naseljima: Sigečica, Kruge, Vrbik, Cvjetno, Trešnjevka, Središće, Gajevo, Staglišće, Savica, Folnegovićevo, Martinovka, Donji grad, Sopot, Utrine, Travno, Dugave, Siget i Trnsko.
Iz HEP-a su nam rekli da su radovi dio projekta “Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba” koji se provodi od 2021. godine i trebao bi trajati do 2023. godine.
“Radi se o najvećem takvom projektu u povijesti centralnog toplinskog sustava grada Zagreba, od posebnog javnog interesa, a isti će rezultirati povećanjem energetske učinkovitosti toplinskog sustava, povećanjem pouzdanosti opskrbe toplinskom energijom, smanjenjem toplinskih gubitaka, smanjenjem gubitaka nadopune pogonske vode, smanjenjem broja hitnih intervencija u sustavu i smanjenjem emisija onečišćujućih tvari u okoliš. U sklopu projekta mijenja se jedna trećina, odnosno 68,5 kilometara zagrebačke vrelovodne mreže”, navodi HEP Toplinarstvo.
Dodaju da su stoga mogući privremeni prekidi u opskrbi toplom vodom. Građane mole za strpljenje i razumijevanje tijekom ovog projekta “jer su navedeni radovi od javnog interesa te će osigurati kvalitetnu i sigurnu opskrbu toplinskom energijom tijekom sljedećih 40 godina”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!