Argentina se bori s dosad neviđenim kasnoljetnim toplinskim valom, a temperature rastu do rekordnih razina.
Zbog uvenule ljetine i širenja požara raste pritisak na ovu zemlju koja se već suočava s gospodarskom krizom.
Ljeto u Argentini traje od prosinca do veljače, a ovo je daleko najtoplije otkad postoje mjerenja, kaže Maximiliano Herrara, klimatolog koji prati ekstremne temperature diljem svijeta.
Zasad ožujak Argentini nije donio olakšanje, piše CNN.
Temperature u prvih 10 dana ožujka bile su 8 – 10 stupnjeva više od normalnih za istočnu i središnju Argentinu, pokazuju podaci Nacionalnog meteorološkog centra.
Ove anomalije, koje se odvijaju na ogromnim područjima, nemaju presedana, rekao je Herrara CNN-u. “Ništa slično se na ovakvoj razini nikada nije dogodilo u klimatološkoj povijesti Argentine.”
Herrara kaže da je očekivao “nesnosno vruće ljeto” u Argentini zbog posljedica La Nine, klimatskog fenomena koji donosi toplija i suša ljeta u regiju. No ono što se dogodilo ga je šokiralo, kaže.
“Duljina – pet mjeseci – i intenzitet ove beskrajne, brutalne vrućine nadmašila je išta što sam mogao zamisliti”, govori Herrara.
The brutal heat in Argentina and Uruguay in the first half of this month has no similarities in history.
— Extreme Temperatures Around The World (@extremetemps) March 14, 2023
In the first 10 days of the month, average max. temperatures in the Central-Eastern Argentina were +8/+10C above the 1991-2020 normal.
Totally insane and out of any range. https://t.co/vTcORnBd0U
Rekordi su se nizali jedan za drugim.
U Buenos Airesu temperature su prelazile 30 stupnjeva svakog dana od 28. veljače, a druge lokacije u zemlji tijekom ožujka su zabilježile najviše temperature u posljednje 63 godine.
U ključnim poljoprivrednim regijama Cordoba, Santa Fe i Sjeverni Buenos Aires, vrućina je bila “katastrofalna” za usjeve soje i kukuruza, kaže Mickael Attia, analitičar usjeva za EarthDaily Analytics, za CNN.
“Najgora suša u posljednjih 30 godina u Argentini imat će ogromne posljedice po nacionalnu proizvodnju kukuruza i soje koja će, očekuje se, biti najmanje 20-30 posto niža nego prošle godine”, rekao je.
Pogođeno je i žito. Izvoz će, predviđa se, pasti za 28 posto ove godine u usporedbi s prošlom, kaže Svjetska meteorološka organizacija.
Poljoprivrednike čekaju gubici od oko 14 milijardi dolara, kaže Julio Calzada, čelnik gospodarskog istraživanja u Rosario Grains Exchangeu, za Reuters.
Postoje i strahovi da će poljoprivredna kriza dodatno pogoršati gospodarske probleme u zemlji. Brojke objavljene ovaj tjedan pokazuju da je godišnja inflacija prešla 100 posto po prvi put u tri desetljeća: to je jedna od najvećih stopa inflacije na svijetu.
Zemlja se bori i s požarima. Više od 100.000 hektara izgorjelo je prošle godine na sjeveroistoku Argentine, kaže izvješće AFP-a.
I dok je brutalni toplinski val u Argentini izazvao fenomen La Nina, koji je upravo završio nakon tri uzastopne godine, neki znanstvenici naglašavaju da ulogu igra i klimatska kriza.
Izvješće koje je u veljači objavila inicijativa World Weather Attribution pokazuje da, iako klimatska kriza nije glavni uzrok niskih razina kiše u središnjoj Južnoj Americi, ona ipak uzrokuje porast temperature u regiji, vjerojatno smanjuje dostupnost vode i pogoršava sušu.
Drugi izvještaj inicijative, ovaj put iz prosinca, pokazao je da su rekordne temperature izmjerene krajem prošle godine u Argentini i drugim zemljama Južne Afrike 60 puta vjerojatnije izazvane klimatskim promjenama.
Herrera upozorava da se za individualne pojave ekstremnih vremenskih uvjeta ne smije kriviti isključivo klimatska kriza, no dodaje da “općenito govoreći, istina je da klimatska kriza može biti odgovorna za veće kontraste koji potom pogoršavaju te ekstremne vremenske prilike.”
Globalne temperature nastavljaju rasti, a znanstvenici kažu da će toplinski valovi postajati sve češći.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!