Horvat: Čak 80 posto emisije plinova dolazi od G20

Pixabay/Ilustracija

O klimatskom sumitu u Glasgowu, obećanjima svjetskih lidera i realnosti istih u Newsroomu je govorio Vedran Horvat s Instituta za političku ekologiju u Zagrebu.

“Koraci najsnažnijih su i dalje minijaturni i oklijevajući. Četiri do pet posto, odnosno 80 posto emisije štetnih plinova dolazi od G20”, rekao je, dodavši da akcija dolazi prekasno.

Izuzeće Kine, Brazila i Rusije na COP26 ne daje dobre znakove, smatra. “Važno je da se donese obvezujući dogovor”, ističe, navevši da je Kina na pozornici zbog nekih drugih geopolitičkih razloga, iako je donedavno bila izuzetno usmjerena na ugljen.

“Nitko od Glasgowa ne očekuje neki zaokret”

Pesimističan je po pitanju COP26. “Sam Glasgow pokazuje da se još uvije kockamo s budućnošću i životom budućih generacija jer nitko od Glasgowa ne očekuje neki zaokret”, rekao je, dodavši da ćemo se zadovoljiti i s najmanjim pomacima.

Koliko god pandemija koronavirusa je negativno utjecaj na zdravstvo i ekonomiju, brže je riješiva od klimatske krize, naglašava Horvat.

Rekao je da se ključni, hrabri potezi trebaju dogoditi u sljedećih 30 godina, a tiču se prvenstveno dekarbonizacije. “Države članica vlada trebaju se više upregnuti po tom pitanju”, kaže.

Cilj dekarbonizacije je da se, primjerice u transportu, avionski transport zamijeni želježničkim, u gradovima poticati javni i biciklistički prijevoz kako bi se smanjile emisije štetnih plinova. Promet u emisiji štetnih plinova zauzima 20 do 25 posto, navodi Horvat.

“Ove godine se dogodio zaokret – iz krugova bliskih nuklearnom lobiju da se nuklearna energija prizna kao čista i sigurna energija ne bi li ona u zelenoj politici našla svoj put i da se ona u EK-u može tako priznati… To je kao da s jednom mogućom katastrofom pokušavate izliječiti drugu katastrofu drugim alatom koji ima poduži popis – otpad, seizmičke aktivnosti…”, govori.

“Soalrni potencijal u Hrvatskoj je potpuno neiskorišten. Upogoniti se može već sutra i za pet gogina može biti dvocifrena brojka. U kontekstu hidroenergije i obnovljivih izvora, od 2030.-2035. mogli bismo iamti puno bolji energy mix”, poručio je.