U Tondu, najvećem kvartu filipinskog glavnog grada Manile, prekjučer je rođena djevojčica Vinice Mabansag.

Ne znamo puno o njenoj obitelji, no znamo da je Tondo jedan od najsiromašnijih dijelova Manile s najvišom stopom kriminaliteta, ali i jedno od najgušće naseljenih mjesta na svijetu. Vinice je rođena u svijetu u kojem je sve više nejednakosti. Povodom obilježavanja rođenja osam milijarditog stanovnika Zemlje, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres objavio je priopćenje koje mnogi nisu pročitali. U svijetu buke, galame, rušenja međunarodnog poretka kakvog smo poznavali, priopćenje prvog čovjeka UN-a malo koga zanima ili je zanimalo.

Pokušat ću ga za ovu kolumnu reinterpretirati i napisati kao pismo maloj Vinice. Tko zna gdje će je život odvesti, to što je postala ime iza tj. ispred statistike u svijetu kakav znamo danas, a to je nepredvidljivi i nesigurni svijet, malo će joj pomoći.

…

Draga Vinice,

pišem ti ovo pismo povodom tvog rođenja, jer ti si dijete koje smo obilježili brojem osam. Iza te osmice puno je nula, a iza svih tih brojeva svjetska je populacija koja raste. Kao čovječanstvo napredovali smo u puno toga, u razvoju znanosti, tehnologije, unapređenju javnog zdravstva. Rekli bismo, živimo u doba napretka, čovječanstvu je bolje nego ikada do sada. Ipak, ovo nasljeđe je nešto što ne možemo uzeti zdravo za gotovo. U svijetu od osam milijardi, stotine milijuna suočene su s glađu, rekordni broj ljudi je u pokretu, zovu ih izbjeglicama ili migrantima, a kreću za boljim životom zbog dugova, neimaštine, ratova i klimatskih katastrofa.

Draga Vinice, ako kao globalna zajednica ne premostimo jaz između onih koji imaju sve i onih koji nemaju ništa, stvaramo svijet od osam milijardi ljudi koji je prepun napetosti, nepovjerenja, kriza i sukoba, a i dalje raste.

Iako si mala i ne znaš još ništa o tom ili bilo kojem drugom svijetu, pišem ti ovdje o činjenicama koje govore same za sebe. Šačica milijardera kontrolira toliko bogatstva koliko ima najsiromašnija polovica stanovništa ukupno. Dobro si shvatila, Vinice, u svijetu u kojem si se rodila jedan posto onih na vrhu posjeduje petinu svjetskih prihoda, a ljudi u najbogatijim državama svijeta živjet će u prosjeku čak 30 godina duže od onih u najsiromašnijim. Svijet je postao bogatiji i zdraviji posljednjih desetljeća, no nejednakosti također rastu.

To su, draga moja djevojčice, dugoročni trendovi, no klimatska kriza i neravnomjerni oporavak od pandemije nejednakosti stavljaju na novi, strašniji kolosijek.

Emisije CO2 rastu, kao i globalne temperature. Vinice, u tvojoj zemlji, Filipinima, sve je više poplava i oluja, kao i diljem svijeta, a suše pustoše zemlje koje nisu krivci za globalno zatopljenje. Od svih ratova koje smo iskusili u godinama prije tvog rođenja, u globaliziranom svijetu, agresija Rusije, stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, na međunarodno priznatu državu Ukrajinu pokrenula je energetsku, financijsku i krizu hrane. I opet su tu najgore prošli oni u razvoju. Nejednakosti o kojima ti pišem i opet u vremenu u kojem si rođena najviše pogađaju one koji već najviše pate i trpe marginalizaciju i diskriminaciju, razne manjine, djevojke poput tebe, žene poput tvoje majke.

Mnoge države na globalnom jugu suočene su s velikim dugom, sve većim siromaštvom i glađu kako raste utjecaj klimatske krize. Imaju malo šanse investirati u održiv oporavak od pandemije, tranziciju na obnovljive izvore energije, obrazovanje za digitalno doba. Ljutnja i prijezir javljaju se prema tzv. razvijenom svijetu. Otrovne podjele, nedostatak povjerenja donose zastoj u rješavanju ključnih pitanja za čovječanstvo, od klime, preko globalnog zdravlja, do terorizma i nuklearnog razoružanja.

Morali bismo, pišem ti to u studenom 2022. godine, na dan tvog rođenja, Vinice, popraviti te odnose kako bismo našli rješenja za zajedničke izazove. Razvijene zemlje imaju priliku preokrenuti taj kotač nejednakosti, održavamo COP27 i G20. Klimatski pakt solidarnosti, paket pomoći zemljama globalnog juga za investicije i likvidnost, te otpis i restrukturiranje duga, Crnomorska inicijativa za žito koja treba stabilizirati tržište i dovesti do pada cijena, put ruskih gnojiva do globalnih tržišta u doba sankcija kada su mu cijene narasle trostruko, zbog njega će najviše patiti riža, najkonzumiranija temeljna hrana na svijetu.

Ipak, draga Vinice, kažu da ima i dobrih vijesti za to čovječanstvo od osam milijardi. Velike prilike za ona područja svijeta koja su siromašna, a u kojima je porast stanovništva najveći. I minimalna ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, održivi razvoj mogu stvoriti val koji će preokrenuti ekonomiju i život. Za samo nekoliko desetljeća upravo bi najsiromašniji na svijetu mogli postati motorima novog razvoja. Prema aktualnim prognozama, najveći dio budućeg rasta svjetske populacije bit će u subsaharskoj Africi, od sadašnjih 1,4 milijardu, do 2050. godine broj stanovnika na afričkom kontinentu povećat će se na oko dvije i pol milijarde. Do kraja stoljeća u Africi će živjeti oko 40 posto svjetske populacije.

Svijet se mijenja, Vinice, no ja imam vjeru u ljudsku solidarnost. Jednom je Mahatma Gandhi rekao da svijet ima dovoljno za svačije potrebe, ali ne i za svačiju pohlepu. Možemo li uspostaviti povjerenje? Svijet kakav ćeš ti znati, ja neću doživjeti. Ipak, napiši mi pismo kada narasteš i reci jesmo li izdali sami sebe ili smo nešto ipak promijenili.

Tvoj Antonio Guterres, potpomognut rukom autorice ove kolumne

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.