Grozdanov priča kako je hrvatski kardinal uzeo dozvolu vodećem teologu u svijetu

Kultura 08. tra 202114:29 > 15:22
Izvor: N1

Profesor teologije Zoran Grozdanov, inače i urednik izdavačke kuće Ex libris, za N1 je govorio o značaju nedavno preminulog Hansa Künga, čovjeka koji je ostavio dubok trag u svjetskoj katoličkoj teologiji, prijatelja umirovljenog pape Ratzingera, a o čijoj smrti IKA nije izvijestila.

Küng je bio jedan od najpoznatijih teologa zagovornika reforme Katoličke crkve.

“Hans Küng umro je prekjučer u 93. godini. Bio je prvenstveno teolog, ali je aktivno djelovao do prije nekoliko godina”, kazao je Grozdanov:

“Cijela mu je karijera obilježena velikom popularnosti. Bio je na Drugom vatikanskom koncilu savjetnik, i to kao vrlo mlad, već sa 35 ili 36 godina. Desetak godina poslije Vatikan mu oduzima dozvolu za predavanje katoličke teologije. Ostao je svećenik Katoličke crkve, ali nije smio predavati u ime Katoličke ckrve na katoličkim fakultetima zbog njegove knjige o nepogrešivosti pape gdje je on doveo u pitanje tu dogmu.”

“Vrlo brzo nakon toga, i tu je poveznica s Hrvatskom, tadašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere, a tada je to bio hrvatski kardinal Franjo Šeper, oduzima mu dozvolu. On se nastavlja babviti teologijom, ali svoj smjer djelovanja okreće prema svjetskim regligijama, prema dijalogu između svjetgskih religija, ulazi u UN”, prepričao je ukratko Grozdanov.

Küng je veliki dio svog života važio kao jedan od najeminentnijih intelektualaca svijeta, pa ipak:

“O njegovoj smrti su pisali od New York Timesa, Guardiana do hrvatskih sekularnih medija. IKA o njemu nije ništa objavila, o čemu možemo pričati zašto je tome tako.”

Grozdanov je konstatirao da Hans Küng nije bio samo teolog, nego svjetski intelektualaca, “kakvog zapravo možda više i nema iz područja teologije”.

Ono što je Künga dovelo na glas kao “kontroverznog” i na udar Kongregacije za nauk vjere bila je njegova teza o tome da ne stoji dogma o papinoj nepogrešivosti:

“Küng je napisao knjigu od 300-tinjak stranica ‘Nepogrešiv?’ i istražio je kakvo je biblijsko i novozavjetno utemeljenje doktrine o nepogrešivosti pape. Zapravo je istraživao koje su implikacije doktrine o nepogrešivosti pape. Inače, za gledatelje, doktrina o nepogrešivosti pape se često vadi van konteksta. U zadnjih, koliko, 150 godina otkad je proglašena ta dogma, pape su  možda jednom ili dvaput nastupali u ime nepogrešivosti pape.”

“On je htio kvalitetnu raspravu o tome, ali naprosto mu je oduzeto pravo da naučava katoličku teologiju”, objasnio je Grozdanov kako se raspleo taj spor:

“Želio je otvorenu raspravu o tome što je napisao u toj knjizi. Bio je spreman na povlačenje svojih teza, ali se rasprava nije dogodila, sankcionirali su ga.”

Zanimljivo je, kazao je, to što se od rane mladosti znao s Josephom Ratzingerom, s kojim je bio veliki prijatelj, da bi se u jednom trenutku života razišao, a onda, već pod stare dane, našao s njim pomirenje na večeri u Castel Gandolfu.

“Znaju se sa Sveučilišta u Tübingenu gdje je on predavao. On je bio taj koji je predložio da se Ratzingera dovede da bude profesor, bili su veliki prijatelji do jednog trenutka 1968. godine kad su izbile velike studentske revolucije. Tübingen je bio jedno od žarišta studentske revolucije, čak i teološki fakultet, što je jako zanimljivo”, istaknuo je povijesnu činjenicu:

“Jedan od najvećih buntova bio je upravo na Teološkom fakultetu.”

” Nakon toga, kako Küng kaže, Ratzinger je otišao u vrlo povučeni Regensburg.”

Grozdanov ističe da je Küng bio silno popularan, da je riječ o, nakon Ratzingera, najprevođenijem svjetskom teologu u Hrvatskoj. Ali, u okvirima teologije u Hrvatskoj o njemu u jednom trenutku nastupa tišina.

“Prvu njegovu knjigu u Hrvatskoj objavila je jedna vjeronaučna skupina”, naveo je Grozdanov još jednu anegdotu, kao i to da su ga prevodile bez problema sekularne izdavačke kuće još u Jugoslaviji:

“Bio je čitan među ateistima ili razočaranim vjernicima, koji su u Küngu nalazili ili svoju utjehu ili svog istomišljenika.”

“Hrvatska teologija sustavno ignorira Künga”, objasnio je što je bilo dalje s Küngom na ovdašnjmi prostorima, “s izuzetkom bosanskih franjevaca.”

Njihovo Svjetlo riječi iz Sarajeva jedina je crkvena izdavačka kuća koja je u posljednjih dvadesetak godina objavila nešto od Künga. Küng je bio čovjek, kazao je, koji je otvarao teme; primjerice položaj žena u Crkvi, ređenje ljudi koji nisu bili u celibati…:

“On je u tom smislu bio i nekakav prorok.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar