MDC: Čak 93 posto muzeja nema dovoljno prostora u čuvaonicama

Kultura 19. svi 202112:15
Izvor: Patrik Macek/PIXSELL

U okviru konferencije "Muzejske čuvaonice – od brige o zbirkama do politike sabiranja“, koja završava u srijedu, Muzejski dokumentacijski centar (MDC) predstavio je rezultate svog istraživanja na tu temu koje je pokazalo da 93 posto muzeja nema dovoljno prostora u čuvaonicama.

Prvo sveobuhvatno istraživanje stanja i izazova čuvanja građe u hrvatskim muzejima otkrilo je i da tek petina muzeja ima namjenski sagrađenu čuvaonicu, a tri četvrtine ih se služi tavanskim i podrumskim prostorima, često povijesnih zgrada, neprimjerenima za čuvanje muzejske građe i dokumentacije.

Od 162 muzeja iz Upisnika javnih i privatnih muzeja u Republici Hrvatskoj na anketu je pristiglo 125 odgovora, a cilj istraživanja, koje su provele dokumentaristice MDC-a Dunja Vranešević i Ivona Marić, bio je prikazati opće stanje čuvanja građe na razini muzeja.

Kako je izvijestio MDC, tek petina ispitanih muzeja ima namjenski sagrađenu čuvaonicu, a 82 posto prostora sagrađeno je prvotno za drugu namjenu te su naknadno dobili funkciju čuvaonice.

Trećina ih ima prostor u zgradi koji ima namjenu čuvaonice,, čak 62 posto građu čuva u drugim prostorima u zgradi, prostorijama koje nisu ni na tavanu ni u podrumu, ali nerijetko imaju i druge funkcije (uredi, izložbeni prostori). Prostore na izdvojenoj lokaciji ima gotovo polovica muzeja.

Ukupna površina postojećih čuvaonica ispitanih muzeja je 53 260 četvornih metara, najviše muzeja ima ukupnu površinu za čuvaonice od 100 do 500 četvornih metara.

Istraživanje je pokazalo da više od trećine muzeja treba dodatnih 100 do 500 četvornih metara, a 32 muzeja zadovoljila bi se već s dodatnih 100 četvornih metara. Samo devet muzeja u ovom trenutku nema potrebe za dodatnim prostorom, dok projekciju prostora potrebnog u sljedećih deset godina imaju tek 44 muzeja.

Njih 61 posto izrazilo je potrebe u rasponima od 100 do 300 četvornih metara, od 300 do 500 četvornih metara te od 500 do 1000 četvornih metara. Devet muzeja trebat će više od 1000 četvornih metara, a dva muzeja više od 4000.

Nezadovoljavajući sustavi zaštite u muzejima

U najvećem broju muzeja (64 posto) čuvaonice su nedovoljno, odnosno djelomično opremljene namještajem za čuvanje građe, a kada je riječ o fizičko-tehničkoj zaštiti, 60 posto muzeja ima kontrolu ulaska, odnosno ograničen broj djelatnika s dozvolom za ulazak u čuvaonice.

Sustave za dojavu provale ima malo manje od polovice muzeja, a videonadzor 39 posto muzeja, manje od četvrtine muzeja ima čuvarsku službu, a iznenađuje da čak 14 posto muzeja nema nikakav oblik fizičko-tehničke zaštite, kažu iz MDC-a.

Od uređaja za kontrolu i održavanje stabilnih mikroklimatskih uvjeta u čuvaonicama muzeji najčešće imaju uređaje za mjerenje relativne vlažnosti i temperature (62 posto), no više od trećine muzeja još uvijek nema takve uređaje, a oni su temelj preventivne zaštite. Kako dodaju, zabrinjavajuće je i da trećina muzeja nema ništa za kontrolu mikroklime.

Aparate za početno gašenje požara ima 79 posto,  58 posto ima protupožarne alarme, samo 9 posto automatske sustave za početno gašenje požara, a 12 posto muzeja nema nikakvu protupožarnu zaštitu u čuvaonicama. Skoro polovica ih nema ni zaštitu od poplave u čuvaonicama u podrumu ili prizemlju.

Najviše problema muzeji su iskazali s prostorom za primjereno rukovanje predmetima, a slijedi problem s pričvršćenim policama i predmetima osiguranima od pada

MDC ističe kako je s temom čuvaonica usko povezana i politika sabiranja građe, no nažalost, 68 posto još uvijek nema pisanu izjavu o politici sabiranja muzejske građe iako se u važećem Pravilniku o stručnim i tehničkim standardima ona navodi kao obvezni dokument koji svaki muzej treba usvojiti i objaviti.

Sve veća potreba za čuvaonicama posljedica su rasta fundusa – njih 27 posto ima rast do 50 predmeta godišnje, 20 posto ima do 10 predmeta, a 18 posto do 500 predmeta.

Osam ih je navelo golem godišnji rast s više od 1000 predmeta, od kojih je jedan odgovorio da prikupe od 1000 do čak 10 000 predmeta godišnje.

“U odnosu na stalni rast fundusa, porazno je da 69 posto muzeja godišnje ne otpiše nijedan predmet. Od onih koji ipak nešto otpisuju, većina (18 posto) godišnje izluči tek do pet predmeta”, napominje se.

“S obzirom na izloženost fundusa, više od četvrtine muzeja uopće nema izloženu građu u postavu, dok od onih koji imaju stalni postav, najčešće im je do 5 posto građe izloženo”, dodaje se.

Za deset godina potrebe za prostorom trostruko veće 

Autorice istraživanja Dunja Vranešević i Ivona Marić kažu kako nagomilana građa, otežano rukovanje i nedovoljna opremljenost koja bi omogućila ekonomičan smještaj predmeta dovode građu u opasnost, a nezadovoljavajuća je i razina preventivne zaštite.

Hrvatske muzeje muči manjak osoblja, prosječno je 5613 predmeta po stručnom djelatniku, kao i prostora (22 predmeta po četvornom metru).

Predviđa se da će za deset godina potrebe za dodatnim prostorima biti trostruko veće od sadašnjih, no alarmantno je da se pritom gotovo ništa ne otpisuje, a izjave o politici sabiranja imaju rijetki muzeji. U stalnim postavima izložen je minimalan postotak muzejskog fundusa, a većina građe zatočena je u čuvaonicama i nedostupna javnosti (katkad i samom muzeju).

Po njihovim riječima, istraživanje je potvrdilo da se stanje u muzejima ne mijenja nabolje, a iako se financijske prepreke čine nepremostivima, potrebno je ozbiljno shvatiti upravljanje zbirkama i početi donositi politike sabiranja muzejske građe.

“Preventivna zaštita je jeftinija i učinkovitija od restauracije, a pritom ne smijemo ni odustati od upozoravanja osnivača na probleme koje zajedno dijelimo. Nakon rata, nedavnih potresa i poplava, još uvijek se previše toga prepušta slučaju”, zaključile su.

Konferencija “Muzejske čuvaonice – od brige o zbirkama do politike sabiranja”, o problematici koja se desetljećima ne rješava,  održava se u utorak i srijedu online i u Muzeju za umjetnost i obrt.

Za završni dan konferencije najavljena su izlaganja Dunje Nekić (Muzej za umjetnost i obrt) i Ive Validžije (MDC), Matee Brstilo Rešetar (Hrvatski povijesni muzej), Danire Bilić (Hrvatski športski muzej), Lade Ratković Bukovčan (Muzej Mimara) i Štefke Batinić (Hrvatski školski muzej) te  panel s osnivačima muzeja na temu “Kako odabrati dobra rješenja i osigurati dobar dijalog s osnivačem?”.

O digitalizaciji i aktivnostima u čuvaonicama govorit će Zoran Svrtan (Muzej za umjetnost i obrt), Marina Vinaj (Muzej Slavonije), Željka Bosnar Salihagić (Tiflološki muzej), Mareta Kurtin (Etnografski muzej) te Boris Mašić i Boris Bošković (Muzej grada Zagreba)

Konferencija se održava u organizaciji Etnografskog muzeja iz Zagreba, s četrdesetak izlagača, panelista i moderatora. Suorganizatori su Muzejski dokumentacijski centar, Muzej za umjetnost i obrt te Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a i INTERCOM.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar