Netko lakše, a netko malo teže, no naš mozak može registrirati važne brojke iz svakodnevnog života poput brojeva telefona ili važnih datuma. No postoje brojke koje imaju puno važniju ulogu te vam mogu spasiti život, a o kojima znamo vrlo malo ili pak ništa. Zapamtite ih.
1. KRVNI TLAK
Visina krvnog tlaka tijekom dana stalno se mijenja. Takve su promjene normalne, a uzrokuje ih niz mehanizama koji se događaju u našem tijelu. No bolest vezana uz krvni tlak dolazi tiho, a simptomi se pojavljuju tek kada je on jako povišen ili snižen, što može biti opasno za zdravlje.
Važne brojke: Normalna vrijednost krvnoga tlaka koja omogućuje normalno funkcioniranje našeg organizma je 120/80 mmHg. S godinama vrijednosti postaju nešto više, no on nikada ne bi smio biti viši od 140/90 mmHg. Visok krvni tlak još se naziva i ”tihi ubojica” i zbog toga ga je potrebno redovito kontrolirati.
2. KOLESTEROL
Većina nas nije ni svjesna koliko se razina kolesterola može promijeniti te postati štetna i opasna za naše zdravlje. Kolesterol predstavlja masnoću u krvi bez koje naše tijelo ne može normalno funkcionirati. No kada se ona značajno povisi, to može dovesti do razvoja opasnih kardiovaskularnih bolesti i zato ga je potrebno kontrolirati jednom godišnje.
Važne brojke: Razina kolesterola sastavljena je od dviju vrijednosti. LDL predstavlja loš, a HDL dobar kolesterol. Normalna vrijednost ukupnoga kolesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/L, a vrijednost LDL kolesterola manja od 3,0 mmol/L.
3. TSH
Ova kratica predstavlja hormon štitnjače, žlijezde smještene na donjem djelu vrata koja utječu na funkciju svih organa. U nadzoru rada štitnjače najvažnija je hipofiza koja pomoću tireotropina (TSH) potiče štitnjaču na stvaranje hormona. Pojačano ili smanjeno lučenje hormona štitnjače može biti vrlo štetno i opasno za zdravlje cijelog organizma.
Važne brojke: Štitnjača se kontrolira preko krvnog nalaza, a referentne vrijednosti koje upućuju na normalan rad štitnjače su od 0,27 do 4,20 mU/L.
4. ŠEĆER U KRVI
Dijabetes je kronična i neizlječiva bolest koja je u današnje vrijeme značajno uznapredovala. U Hrvatskoj je registrirano oko 170 tisuća oboljelih, a smatra se da je ova brojka gotovo dvostruko veća, jer mnogi niti ne znaju da je imaju. Ona nastaje uslijed smanjenog lučenja inzulina zbog čega dolazi do povisivanja glukoze (šećera) u krvi, a kako bi se spriječio njen razvoj važno ju je čim ranije dijagnosticirati.
Važne brojke: Želite li biti sigurni da je razina šećera ukrvi optimalna, potrebno je napraviti jednostavan krvni test. Razina šećera u krvi ujutro prije obroka(na tašte) mora biti manja od 5,5 mmol/L, a nakon jela ne smije prijeći 7,8 mmol/L.
5. KALORIJE
Iako na spomen kalorija ne pomišljamo na opasnost za zdravlje, već na vitku liniju, dnevni unos kalorija usko je vezan uz pretilost, koja se smatra jednom od najraširenijih bolesti današnjice. Kalorije unosimo hranom i pićem. Kada količina kalorija unesenih u organizam prekorači količinu potrošene energije, tijelo pohranjuje višak kalorija u stanice masnog tkiva. Taloženje masnih stanica dovodi do pretilosti, koja može uzrokovati brojne zdravstvene tegobe, ali i opasne kronične bolesti.
Važne brojke: Količina kalorija koju naše tijelo treba ovisi o godinama, fizičkoj aktivnosti i tjelesnoj građi, odnosno indeksu tjelesne mase. Prosječna je količina kalorija koja se smatra optimalnom dnevnom dozom 2000 kalorija, no ona može biti nešto niža kod žena starijih od 50 godina (1700 kcal) ili pak neaktivnih osoba i onih sitnije građe, piše Zadovoljna.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
