Nema razloga za bojazan, japanski i korejski komarci zabilježeni na području Istre još nisu značajnije proširene vrste, iako se japanski komarac bilježi na širem području i moglo bi se reći da je riječ o vrsti koja se već udomaćila. No kako obitava na višim nadmorskim visinama, zasad ne treba očekivati veću najezdu u naseljenijim područjima.

To je za 24sata rekao dr. sc. Nediljko Landeka, voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.

Korejski komarac zadnje je, pak, zabilježen na području Slovenije, pa se provode istraživanja o tome jesu li se proširili i na naše područje, kaže Landeka. U oba slučaja riječ o invazivnim, odnosno uvezenim vrstama, koje mijenjaju biološku ravnotežu, slično kao i većina uvezenih vrsta. Čim se neka od njih pojavi u prirodi, ulazi u nacionalni program praćenja, pa se tako nedavno i na području Istre provodio njihov izlov i za desetak dana dobit ćemo svježije podatke o tome koliko su uspješni u razmnožavanju.

“Prvi puta japanski komarci zabilježeni su u Istri prije dvije, tri godine, sporadično, a smatra se da je ušao u Hrvatsku 2013. godine na području Krapine. Inače je već godinama prisutan u Belgiji, Švicarskoj, Njemačkoj i Sloveniji, a izvorno potječe iz Japana, Koreje, Južne Rusije i Kine. Kao i tigrasti komarac, koji je uvezen na ovo područje i dosad se već udomaćio na cijelom području Hrvatske, i ova je vrsta značajan prijenosnik bolesti poput denge groznice i chikugunie, te groznice zapadnog Nila, jer voli napadati ptice, a bolest se prenosi upravo komarcem, s ptica na čovjeka”, kaže dr. Landeka.

Dodaje kako su komarci danas sve više prepoznati kao nositelji bolesti, zbog čega se i provode nacionalni programi praćenja njihovih staništa, žarišta i širenja.

“Za nas je ipak najveći problem azijski tigrasti komarac, budući da je potencijalni prijenosnik žute groznice, denga virusa i virusa Chikungunya groznice i pokrio je cijelu Hrvatsku te već pomalo istisnuo domaćeg komarca.. No imamo nacionalni plan praćenja te vrste, u kojem sudjeluju sve županije i ukoliko bi se ukazala potencijalna opasnost, moglo bi se brzo reagirati”, kaže dr. Landeka.

“Za tog tigrastog komarca svi već znamo da neugodno grize. Slične su napasti i japanski i korejski komarac, pa oni osjetljiviji mogu imati i snažniju reakciju. No osim crvenila i svrbeža kože, uglavnom ne treba očekivati ozbiljnije zdravstvene probleme”,kaže dr. Landeka.

Inače, japanski komarac vrlo je sličan tigrastome, no razlikuju se u boji leđa: duž leđa tigrastog komarca nalazi se bijela crta, dok su kod japanskog komarca karakteristične tri žućkaste linije.

Kao i kod domaćih komaraca, treba imati na umu da za razmnožavanje koriste topla i vlažna mjesta, pa da bismo se zaštitili treba izbjegavati pretjerano zalijevanje vrta ili cvijeća tako da se voda dulje vrijeme zadržava na zemlji, kao i ostavljanje vode u teglama za cvijeće, ili postavljanje jezerca ili fontane s vodom koja ne teče.

Njihova su staništa često i na grobljima, u vazama s cvijećem u vodi, pa takva mjesta izbjegavajte pred večer. Oprez se preporučuje i onima koji su navikli skupljati kišnicu u dvorištu.

“Jedna ostavljena bačva s vodom dovoljna je da cijelo naselje bude prepuno komaraca”, upozorava dr. Landeka.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram