Optimizam ima pozitivan utjecaj kako na mentalno, tako i na fizičko zdravlje čovjeka, a prema istraživanjima on predstavlja ključ za dug život.

Nova studija je pokazala da optimisti imaju tri puta manje šanse da dožive srčani ili moždani udar.

Tim znanstvenika nedavno je proveo istraživanje kako bi utvrdio vezu između pogleda osobe na život i njezinog kardiovaskularnog zdravlja.

Za studiju, koja je objavljena u medicinskom časopisu “JAMA Network Open”, tim je sakupio podatke iz 15 prethodnih analiza žena i muškaraca širom svijeta. 230.000 sudionika dolazilo je iz SAD-a, Europe, Izraela i Australije i pratili su ih 14 godina.

Prema nalazima studije, sudionici koji su sebe opisali kao optimisti imali su manji rizik od srčanog udara za 35 posto u odnosu na druge.

Pored toga, ispitanici koji su identificirani kao optimisti imali su 14 posto manju vjerojatnost da će doživjeti prijevremenu smrt izazvanu bilo kojim uzrokom, uključujući kardiovaskularne bolesti, karcinom, demenciju i dijabetes.

Nivo optimizma sudionika je procijenjen korištenjem psiholoških skala, dok je također ocijenjeno njihovo cjelokupno zdravlje.

Profesor Alan Rozanski, autor studije i kardiolog u “Mount Sinai St Luke’s Hospital” u New Yorku, rekao je da nalazi studije “ukazuju da je optimizam povezan s manjim rizikom od bolesti kardiovaskularnog sustava”.

Profesor Rozanski dodao je da promocija optimizma i smanjenje pesimizma “mogu biti važni za preventivno zdravlje”.

“Naša studija je bila prva metaanaliza, prema našim saznanjima, koja je procjenila povezanost između optimizma i kliničkih ishoda. Nalazi su bili u skladu sa studijama koje su procjenjivale povezanost između optimizma i drugih medicinskih stanja u vezi s tim”, rekao je zannstvenik.

Profesor Rozanski objasnio je da ako je osoba optimistična može povećati vjerojatnost da će slijediti zdrav način života, redovno vježbati, hraniti se uravnoteženo i neće pušiti. Optimizam je odavno proglašen pozitivnim atributom za život.

“Sveukupno, kardiovaskularne i psihološke prednosti optimizma čine ga atraktivnim novim poljem za proučavanje u području bihevioralne kardiologije”, dodao je profesor.

Istraživači vjeruju da bi njihovi nalazi mogli dovesti do uvođenja intenzivnije kognitivne bihevioralne terapije (CBT) kako bi se pomoglo pacijentima koji pate od depresije.

Oni su naveli da pored promocije zdrave prehrane i redovnog vježbanja, prema njihovom mišljenju, medicinski profesionalci trebaju poticati pozitivnost među svojim pacijentima.

Prof. Rozanski rekao je da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se “bolje definirali mehanizmi bio-bihevioralnog ponašanja na kojima se zasniva ova asocijacija i procjenile potencijalne koristi od intervencija koje su namjenjene promoviranju optimizma ili smanjenju pesimizma”.

Ranije ove godine, studija koju su proveli znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Bostonu tvrdila je da se kod optimista povećava vjerojatnost da će živjeti najmanje 85 godina.

Istraživači su procjenili podatke prikupljene od oko 70.000 žena i 1.400 muškaraca iz studije o normativnom starenju.

“Iako je istraživanje identificiralo mnogo faktora rizika za bolesti i preranu smrt, znamo relativno manje o pozitivnim psihosocijalnim faktorima koji mogu promovirati zdravo starenje. Ova studija ima snažnu relevantnost za javno zdravlje jer ukazuje na to da je optimizam jedno takvo psihosocijalno dobro koje ima potencijal produžiti životni vijek”, rekla je Levina Lee, docentica psihijatrije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram