Da bi vaše stablo japanskog javora pokazalo sav svoj potencijal, potrebna je briga po pitanju zalijevanja i gnojiva.

Kod uređenja dvorišta i okućnice obično tražimo bilje koje će ukrasiti vizure oko našeg doma. Zato se često odabiru stabla, grmovi i biljke s bogatim i lijepim listovima. Takav je upravo i japanski javor kojeg sve češće možemo vidjeti u gradovima lijepe naše. Japanski javor (Acer Palmatum) je listopadna biljka poznata po svojim lijepim šiljastim listovima crvene boje. U jesen očarava svojim izgledom, a u proljeće mijenjaju boju od zelene do crvene.

Vrste japanskog javora

Ova drvenasta biljka, kako joj ime govori, najviše je rasprostranjena u istočnoj Aziji gdje se sadi kao ukrasno stablo. Dolazi iz porodice sapindovki (Sapindaceae). Na našim područjima se može naći nekoliko vrsta japanskog javora poput onog s tamnocrvenim listovima (Altropurpureum), tamnozelenim listovima (Crispum) i tamnoljubičastim listovima (Hessei).

Najpoznatije i najprodavanije vrste japanskog javora su:

– Atropurpureum

– Orange dream

– Inaba Shidare

– Katsura

– Skeeter’s Broom

– Going green

– Butterfly

– Shaina

– Beni-maiko

Japanski javor je stablo nižeg rasta do 10 metara visine iako se na našim područjima najčešće nalaze povijene vrste koje dosežu do oko tri metra. Karakterizira ga rijetka i prozračna krošnja s tankim deblom i golim crvenim grančicama te listovi koji mogu narasti do 12 centimetara. Listovi japanskog javora nazubljenih su rubova te se nalaze na tankim i glatkim peteljkama. Cvjetovi su dvospolni, obično tamno crvene do ljubičaste boje, a cvatu u travnju i svibnju. Plod japanskog javora je perutka s jednom sjemenkom veličine oko tri centimetra.

Kako saditi japanski javor?

Ova posebna biljka najbolje uspijeva u plodnom, umjereno vlažnom i blago kiselom zlu, piše Vrtlarica. Na području Hrvatske može uspijevati i u mediteranskoj i kontinentalnoj klimi samo tlo ne bi smjelo biti previše bogato humusom.

Japanski javor je dosta otporan na promjene temperatura pa i niže temperature, no najviše im odgovara kada su zaštićeni od jakih i hladnih vjetrova. Pokazalo se kako odrasla biljka može izdržati temperature i do -30°C, dok su mlade jedinke više osjetljive.

Kao i hladnoću, lako podnose direktno sunce i više temperature, no najbolje će uspijevati u polusjeni. Jako sunce može osušiti i oštetiti tanke listove. Odabir lokacije za sadnju japanskog javora ovisit će i o vrsti. Tako vrste s tamnijim i crvenim listovima ne bi bilo loše posaditi na područje gdje će dobivati malo više sunca. Upravo sunčeva svjetlost je zaslužna za zadržavanje crvene boje listova.

Saditi se može u vrtu, dvorištu ili parku te mu neće smetati druge biljke ili grmlje uz njega. Smetati mu mogu korijen i trava oko debla te bi se stablu trebalo omogućiti dobar dotok vode i hranjivih tvari.

Saditi japanski javor možete i u tegle i direktno u zemlju. Korijen je dosta plitak pa mu neće smetati biti u velikoj posudi, no u tom slučaju mu je potrebna zemlja s dosta gnojiva. Japanski javor, ako ga imate u posudi može biti divan ukras balkona ili terase, a idealan je i za bonsai uzgoj u minijaturnim veličinama.

Održavanje japanskog javora

Da bi vaše stablo japanskog javora pokazalo sav svoj potencijal, potrebna je briga po pitanju zalijevanja i gnojiva. Zalijevanje japanskog javora posađenog na vlažnom tlu bi najbolje bilo raditi ujutro ili navečer kada su niže temperature. Kada je tlo više suho bilo bi dobro prvo ga malčirati ili zastrijeti kako bi bolje zadržavalo vlagu.

Japanski javor u posudi također treba zalijevati jer bi se u suprotnom mogao osušiti. Zalijevanje u oba slučaja ne mora biti svakog dana već samo kada je potrebno. Ovo znači da će u ljetnim mjesecima biti potrebno više zalijevanja. Prilikom zalijevanja nemojte vlažiti listove već samo deblo i korijen.

Gnojidbu zemlje za ovo drvo obično je dovoljno učiniti jednom godišnje kad je zasađen u vrtu te jednom u tri godine kad se radi o starijoj biljci. Kod onih posađenih u posudama je gnojidba potrebna češće, no to će također ovisiti o stanju biljke. Za kvalitetniji rast i razvoj se japanskom javoru može dodati sporo otapajuće gnojivo u travnju.

Rezidba japanskog javora posađenog u vrtu obično nije potrebna, no ako želite spriječiti bolest biljke, onda rezidbu činite kad već otpadne lišće. Prvo uklonite polomljene i osušene grančice te one koje su viška. Rezovi se čine iznad para pupova. Biljke posađene u posudi je potrebno stalno orezivati.

Bolesti japanskog javora

Japanski javor dosta je otporan te nisu poznati opasni štetnici koji vole ovu biljku. Mogu se pojaviti lisne uši, vinova pippa i lisni mineri no rijetko će izazvati veće probleme. Od bolesti se može pojaviti pepelnica, trihomikoza i antrakoza. Ove bolesti uzrokuju uništavanje izgleda stabla, odumiranje biljke te gljivice i pjege.

Cijena japanskog javora

Razne vrste japanskog javora mogu se kupiti u rasadnicima te putem raznih društvenih mreža. Kupiti se može kao sjeme ili već spremna sadnica. Cijena sadnice japanskog javora od 35-60 centimetara se kreće od 110 do 150 kuna, dok ćete za one od jednog metra visine trebati izdvojiti od 150-250 kuna.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram