Kako su povezani mikrovalna i očuvanje Zemlje?

Lifestyle 22. stu 202207:14 0 komentara
Péter Gudella / Panthermedia / Profimedia

Jeste li znali da uzgoj goveda ostavlja jedan od najvećih ugljičnih otisaka? Najjednostavniji način da svatko smanji svoj ugljični otisak je veganska prehrana. No, ako vam se to čini kao preradikalna odluka, donosimo nekoliko savjeta u koje možete uklopiti vlastite navike i zadržati ih uz malo veću brigu za planet.

Manje mesa, više biljaka

Najjednostavniji način da svatko smanji svoj ugljični otisak je veganska prehrana. Uzgoj goveda zauzima stotinjak puta više prostora, odnosno zemlje nego uzgoj graška ili soje koji organizmu daju gotovo jednaku količinu proteina.

Ako ipak još niste spremni izbaciti meso iz prehrane u potpunosti, a želite dati svoj obol održivosti, ograničite se na kupovinu proizvoda kod malih proizvođača lokalnog uzgoja.

Istraživanja su pokazala da ne postoji razlika u zdravlju probavnog sustava između vegana, vegetarijanaca i mesojeda. Jedini faktor koji čini razliku je broj različitih biljaka koje na tjednoj bazi jedemo, s tim da je 30 raznih vrsta optimalan broj.

Ne treba zaboraviti da svi stručnjaci, kad govore o zdravlju i prehrani, bez iznimke naglašavaju da je najgora stvar za zdravlje jednolika prehrana te da treba jesti što raznovrsnije. Premda 30 različitih biljaka u jednom tjednu zvuči puno, kad shvatite da to podrazumijeva i gljive, začine, orašaste plodove, sjemenke, čajeve i klasično povrće, onda se lako približimo toj brojci.

Dodajući u redovnu prehranu luk, češnjak, maslinovo ulje, razne vrste grahorica i začina, puno ćete napraviti za svoje zdravlje.

Bacite sve ultra prerađene proizvode

Nažalost, zbog ograničene dostupnosti kvalitetnih namirnica vegani se često oslanjaju na ultra prerađenu hranu punu soli i masnoća. Osim što takva hrana nije dobra za zdravlje, nije dobra ni za okoliš. Čini se da će tek nove metode i umjetno uzgojeno meso, riba i sir zadovoljavati korektan odnos prema okolišu.

Odaberite mahunarke umjesto životinjskih proteina

Čini se da upravo zahvaljujući mahunarkama, odnosno boljim proteinima, u nekim kulturama stogodišnjaci i osobe vrlo visoke dobi nisu rijetkost. To mogu zahvaliti visokom udjelu vlakana u prehrani, proteinima, mineralima i polifenolima.

Da bismo bili zdravi, nužni su nam željezo, jod, coink i vitamin B-12, a sve to dobijamo iz jaja, morski plodova i piletine – najodrživijeg mesnog proizvoda – barem jednom tjednom.

Birajte organsko kad god možete

Pesticidi i herbicidi nekad su se smatrali sigurnima dok nije otkrivena važnost mikroba za probavni sustav i zdravlje općenito. Otkriveno je, naime, da herbicidi narušavaju prirodni ekosustav, smanjuju bioraznolikost i uništavaju zemlju kao i naš imunološki sustav.

Organska poljoprivreda još nije dovoljno raširena da bi zadovoljila sve prehrambene potrebe pa ćemo pomalo, svaki dan, nesvjesno unositi u svoj organizam pesticide. Zato je korisno znati da neke vrste voća i povrća brže apsorbiraju herbicide pa ih je svakako bolje odabrati u organskoj verziji, a to su: jagode, zob ili zobene pahuljice, špinat i jabuke, piše Guardian.

Koristite mikrovalnu pećnicu

Podgrijavanje hrane u mikrovalnoj puno je ekonomičnije i troši manje energije od drugih metoda poput pećnice ili štednjaka. Neke namirnice ovom metodom možete i skuhati čime ćete sačuvati nutritivnu vrijednost.

Mliječni proizvoidi

Proizvodnja mliječnih namirnica jedan je od najvećih uzročnika globalnog zagrijavanja, a uloga u zdravlju organizma je pomalo pretjerane, barem za odrasle. Postoje i bolji izvori kalcija poput sjemenki sezama i tahinija, tamnozeleno lisnato povrće i slično.

Svakako se ne treba odreći fermentiranih mliječnih proizvoda poput jogurta koji su sjajni za zdravlje probavnog sustava.

Odaberite najbolje za sebe

Činjenica jest da nijedna dijeta, nijedna preporuka, nijedan princip ne može biti idealan i najbolji za sve ljude. No, ako s obiteljskim liječnikom ili drugim stručnjakom koji vas poznaje, analizirate stanje organizma i svoje navike, količine šećera, soli i ostalog odredite prema tome.

Povremeno uživanje u hrani i druženju koje često ide ruku pod ruku, neophodno je čovjeku i jednako je važno kao i briga za fizičko zdravlje. Zato, radi psihičkog mira nemojte odbiti baš svaki poziv na večeru i kakvo slično uživanje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!