Ako ste se mislili prošvercati ove zime i ne uložiti u auto, dovoljno je da pogledate kroz prozor. Snijeg je krenuo, a uskoro će stići i debeli minusi.

Svake jeseni iznova slušamo o pripremama auta za zimu i svake godine svjedočimo nezgodama uzrokovanim izbjegavanjem tih istih priprema vozila. Prva i najvažnija stvar u pogledu pripreme za zimu su odgovarajuće gume. Zimske gume će pružiti vozilu zadržavanje vozne dinamike bez obzira na vremenske uvjete, odnosno vozač će moći kontrolirati vozilo i u zimskim uvjetima na cesti.

A tu mislimo i na temperature niže od 7 stupnjeva Celzija, ali i na samu podlogu, sada prekrivenu snijegom.

Pod pretpostavkom da ste napravili ono osnovno, obavili redovni servis automobila i stavili zimske gume znajte da najavljeni debeli minusi iziskuju još poneki dodatni zahvat. Sada je zadnje vrijeme da prekontrolirate gustoću rashladne tekućine i njezinu otpornost na niske temperature. Time ćete spriječiti mogućnost nastajanja izuzetno skupih kvarova na motoru.

Isto vrijedi i u slučaju tekućine za vjetrobran. Ovdje teoretski ne može biti velika šteta, no ipak pucanje posude uslijed promjene agregatnog stanja tekućine spada u domenu kvarova koji posebno živciraju. Također, zaleđena tekućina znači da nećete moći prati vjetrobran, a to opet povećava opasnost od prometne nezgode. Osim što smanjuje vidljivost dovodi do oštećenja komponenti za ispiranje stakala. I znajte, jeftinije je kupiti zimsku tekućinu nego u nju sipati skupocjeni nektar poput domaće rakije.

Tu smo došli i do metlica brisača. Iako mnogi ne vole zimi kupovati nove metlice kako ne bi na njih morali paziti kad je zaleđen vjetrobran, mišljenja smo kako to nije opravdanje za investiciju koja može biti manja od stotinjak kuna. Ako ništa, barem prekontrolirajte gumice i mehanizam brisača, a preko noći nije loše da brisače ostavite podignute.

Osim brisača zalijepiti se mogu i vrata, a posebno poklopac prtljažnika. Starije generacije sjetit će se premazivanja glicerinom ili kremom za ruke, a sve kako se ne bi otrgnule gumice pri otvaranju vrata. Nekoliko minuta pažnje spriječit će vas nepotrebne neugodnosti. Naravno, u džepu, a ne automobilu imajte sredstvo za odleđivanje brava. Ako vozite auto starijeg godišta, to je najmanje što će vam se dogoditi idući tjedan.

Vratimo se na ozbiljnije teme. Kod starijih vozila treba pripaziti je li u spremniku ima nakupina vode nastale kondenzacijom u ljetnim mjesecima. Isto vrijedi i za filtere goriva.

Dizelaši su osjetljiviji, pa uz izbor goriva treba provjeriti ispravnost grijača. Benzinci pak mogu imati problema sa svjećicama i kablovima koji su zbog starosti dali svoje.

Dizelska goriva imaju standardnu boljku kristalizacije parafina na nižim temperatura, što smanjuje protok kroz filtar goriva. Praksa je pokazala da dizelska goriva na domaćim crpkama bez problema podnose temperature od -15 stupnjeva, a specijalna (npr Ina Arktik) i do -30, pa nabavka aditiva nije obavezna. No, ako planirate put u hladnija područja imate nekoliko opcija, a najpametnija je da na odredištu kupite gorivo.

I na kraju riječ dvije o najčešćem uzroku otkazivanja starta motora na automobilima u zimskim mjesecima. Naravno, to je akumulator, a njemu niska temperatura nikako ne godi. Najmanje što možete učiniti je ispitati ispravnost akumulatora i ako mu je već sada napon nizak (ispod 11 V) nemojte se nadati dobromu. Odlučite li se za kupovinu novog akumulatora, znajte da se radi o investiciji od minimalno 350 kn, a kod većih potreba i do 1.000 kn.

I za kraj ćemo spomenuti malobrojne vlasnike električnih vozila. Oni svakako moraju pripaziti jer niže temperatura znače drastičan pad kapaciteta, a time i osjetno manji doseg. Kod hibrida će pak samo biti znatno veća potrošnja goriva, piše Index.hr.