Pučka pravobraniteljica Lora Vidović ocijenila je da djelo "Ciganin, ali najljepši" u umjetničkoj formi progovara o vrlo teškim pitanjima društvene nejednakosti, diskriminacije, trgovine ljudima, te osobnim izborima i promašajima.
Dodaje da se u tom djelu “koristi provokativan i nesumnjivo uvredljiv termin ‘Ciganin'”, ali to ne predstavlja govor mržnje ili povredu prava ili slobode drugih.
Pravobraniteljica u priopćenju podsjeća da je naziv knjige i kazališne predstave “Ciganin, ali najljepši” bio razlog pritužbe u kojoj se od nje traži “zabrana izvođenja predstave, povlačenje knjige iz prodaje i sankcioniranje svih u svezi s tim odgovornih osoba”.
Riječ je o zahtjevima koji su izvan nadležnosti institucije, no pritužba je razmatrana kroz ulogu središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije, kao odnos prava na zaštitu od diskriminacije po osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože i nacionalnog podrijetla te kulturnih prava i prava na slobodu govora.
Vidović ističe da je pravo na slobodu izražavanja jedno od građanskih i političkih sloboda i prava zajamčenih Ustavom i brojnim međunarodnim dokumentima, a podrazumijeva slobodu medija, govora i javnog nastupa, političko, umjetničko te komercijalno izražavanje.
Dodaje kako je to temelj suvremene demokracije i jedan od ključnih čimbenika demokratskog društva te napominje da sloboda izražavanja, sukladno Europskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, može biti ograničena u točno određenim slučajevima, kao što je govor mržnje ili kada je to potrebno radi zaštite ugleda ili prava drugih.
Zabrane umjetničkih djela su ekstremne mjere
“Iako Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama izrijekom ne štiti kulturna prava, kao što to čini Međunarodna konvencija o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Europski sud je prepoznao kulturna prava kao vrijednost zaštićenu Konvencijom. Tako je uspostavljena visoka razina zaštite umjetničkih djela, kao što su književnost, poezija, slikarstvo, jer pružaju mogućnost razmjene kulturnih, političkih i društvenih informacija i ideja svih vrsta, što je nužno u demokratskom društvu. Ponekad forme i izreke umjetničkih djela mogu biti čak i uvredljive ili uznemirujuće, no to može biti jedna od svrha umjetnosti – usmjeravanje pažnje i otvaranje društvenog dijaloga o ponekad bolnim i teškim društvenim temama”, navodi Vidović.
Napominje da su zabrane umjetničkih djela vrlo ekstremne mjere zadiranja u pravo slobode govora i moraju biti opravdane potrebom zaštite drugih, isto tako ozbiljno ugroženih prava, kao što su primjerice, nacionalna sigurnost ili javni red. “To u ovoj knjizi i predstavi nikako nije slučaj, dapače, one su svojom pojavom otvorile dijalog o položaju romske nacionalne manjine i migranata u hrvatskom društvu, odnosno o teškoćama i predrasudama kojima su izloženi, što je ne samo dobrodošlo, već i poželjno”, zaključuje pučka pravobraniteljica.
Knjigu i predstavu Kristijana Novaka “Ciganin, ali najljepši” komentirao je i saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi, ocijenivši da pridonose stereotipiziranju Roma koji često pojam “ciganin” smatraju pogrdnim i uvredljivim. “Identiteti Roma, korišteni u predstavi, nisu dobro interpretirani i predstavljeni, te se ograničen način života na određenom području poistovjećuje s cijelom romskom zajednicom koja nije homogena i koja se, u najvećem broju slučajeva, ne identificira s pojmom ‘ciganina’”, naveo je Kajtazi u priopćenju.
Napomenuo je i kako u početku nije htio reagirati na Novakovu knjigu, a zatim ni na istoimenu predstavu u zagrebačkom HNK, imajući u vidu kako između navedenog i manjine koju zastupa ne postoji poveznica te da je korištenje naziva “cigan” romska zajednica jasno odbila na Prvom svjetskom kongresu Roma, u Londonu 1971. godine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
